Prijava
Korisnik

Lozinka



Niste korisnik?
Klikni ovdje za registraciju.

Zaboravili ste lozinku?
Zatražite novu Ovdje.
Posljednji Članci
8. KUP Petrovina
8. KUP KURILOVCA
7. KUP natje. opera....
5. KUP Posavine V. ...
10. KUP Sv. Florijan...
VRIJEME

VRIJEME SADA
U KAŠTELIMA
Index opasnosti
od šumskih požara

Biometeorološka

Prognoze za 7 dana:

Split
Dubrovnik
Imotski
Makarska
Šibenik
Knin
Zadar
Oštarije
Karlovac
Pula
Rijeka
Zagreb
Varaždin
Osijek
Vukovar
Sl. Brod
Bjelovar
Sisak
PRAVILA PORTALA
TAGOVI:
GVZ, HVZ, UPVH, UPV Zagreb, Perinić, Jurin, Tucaković, Magdić, DVD, JVP, JPVP Osijek, vatrogasci, vatrogasni portal, Portal vatrogasaca Hrvatske dvd, pjena , vatrogasna vozila, vatrogasna oprema, vježbe, takmičenje, natjecanje, kornat, kornati, DUZS, 112, DIP, VOS, 911, vatrogasne postrojbe, vatrogasni, link, oprema, pjenilo, nosači, cijev, nosač, KAPS, Monitor, metalni, aparati, vatrogasne kacige, vatrene, acivi, Kaštela, dvd, mladost, Kaštel Sućurac, dom, video, vatrogasne, slike, bloger, blog, činovi, časnici, oznake, webmaster, mladež, žene, žensk, Kup, 193, akcident, batina, kaštela-tours, kaštela tours, vatro, Jadran Perinić, Jadran, Slavko Tucaković, Mladen Jurin, Jurin, Vuko, Slavica, Portal, navalna vozila, Holmatro, Vatropromet, Mistar,
Dobro dosli

klikni na sliku:
Članci hijerarhija
Ćlanci početna » I - Opasne tvari » REACH sustav
REACH sustav
REACH (Registration, Authorisation and Evaluation of CHemicals) SUSTAV



EU Komisija je 27. veljače 2002. godine objavila konačnu verziju Bijele knjige (White Paper – Strategy for a future Chemical Policy) u kojoj postavlja REACH sustav čija primjena počinje odmah. Razloga za to je bilo izrazito mnogo, a ovdje će biti spomenuti samo oni najvažniji. Treba još reći da je 29.listopada EU Komisija objavila REACH smjernicu, što znači da se i mi moramo za nju pripremiti budući stupa na snagu 1. siječnja 2006. godine.

Po snazi i obimu proizvodnje kemijska industrija je četvrta sila europske privrede. Ona proizvodi više od 100.000 različitih osnovnih kemikalija u količinama od 400 milijuna tona godišnje. Od toga na kemikalije koje dolaze na tržište u količinama većim od 10 tona godišnje otpada oko 10.000 kemikalija te još 20.000 kemikalija u godišnjim količinama između 1 i 10 tona. Ukupno se pak u svijetu proizvede godišnje 1,244 milijarde tona različitih kemikalija. Najveći dio među tim kemikalijama stare su tvari s kojima je čovječanstvo imalo teških nesreća a, kako će kasnije biti detaljnije pokazano, naša znanja o njima su vrlo manjkava. Zadnjih desetljeća proizvodnja kemikalija je rasla velikom brzinom, pa je ne tako davne 1930. godine svjetska proizvodnja kemikalija iznosila samo milijun tona godišnje. To znači da je u sedamdeset godina tisuću puta porasla proizvodnja, a nadzor je barem do kraja sedamdesetih bio izrazito loš. Epidemiološka istraživanja i teške nesreće s kemikalijama pokazuju kako je trgovina nadvladala razbor. U drugoj polovici prošlog stoljeća dolazili su udarci jedan za drugim. Azbest, benzen, vinil klorid monomer, DDT, dioksini i furani samo su izdvojeni primjeri kemikalija koje su izazvale velike štete. Uz pojavu teških kroničnih šteta poput karcinoma i reproduktivnih štetnih učinaka danas se alergije pojavljuju na prvom mjestu prema porastu njihove učestalosti zadnjih desetljeća.

Temeljnom smjernicom 67/548/EEC uredilo se područje glede razvrstavanja, označavanja i pakiranja opasnih tvari, a kasnije se mnogo napravilo na ograničenjima i zabranama korištenja tvari s teškim kroničnim učincima. Međutim, tada nije bilo moguće učiniti puno toga na starim i poznatim tvarima. Sva stroga ograničenja odnosila su se na tzv. “nove tvari”, a za preko 100.000 starih tvari namjeravalo se u hodu riješiti problem. Za nove tvari u količinama iznad 10 t godišnje proizvodnje za europsko tržište postavili su se strogi kriteriji registracije, a kod starih tvari bila je dovoljna notifikacija i unošenje u EINECS listu bez obzira na količine stavljene u promet. Logično je da u ono vrijeme za stare tvari nije bilo moguće istražiti detaljna toksikološka ispitivanja, jer nije bilo jasno tko će ih platiti. Većini od njih je istekla patentna zaštita i proizvodio ih je tko je htio, pa je bilo teško pronaći onoga koji će platiti istraživanja. Kod novih tvari je bilo jasno da će istraživanja platiti proizvođač ili uvoznik, ali je to bila prilična nepravda u odnosu na stare tvari. Želja EU Komisije da se postupno vrlo opasne tvari zamjenjuju manje opasnim novim tvarima nije imala veliku šansu za uspjeh u okolnostima kad su istraživanja opasnih svojstava novih tvari obeshrabrivali njihovo stavljanje u promet. Moglo se u slučaju opasnog i zabranjenog azbesta očekivati nove manje opasne tvari kao zamjenu, ali kod većine od 100.000 kemikalija to nije bilo moguće, jer njihova opasna svojstva nisu bila poznata ili barem nisu bila dobro provjerena. Uz sve ostalo, teret provjera za stare tvari pao je na zajednicu, koja je temeljem sumnji plaćala skupa istraživanja kroničnih učinaka i na temelju toga odlučivala u uvrštavanju pojedinih tvari u zabranjene kemikalije ili one s ograničenjima u uporabi. Zadnjih godina prošlog milenija promijenio se pristup na području sredstava za zaštitu bilja (temeljna smjernica iz 1991. godine) i biocida (smjernica iz 1998. godine). Donijeta je strateški važna odluka da se zabranjenim smatra sve što nije izričito dopušteno, što je revolucionarna promjena u dotadašnjem načinu razmišljanja. Time se rasteretila zajednica, a na proizvođače se svalio sav teret istraživanja. Onaj tko je htio staviti u promet sredstvo za zaštitu bilja ili biocid morao je po novim odredbama dokazati da se tvar prema svojim fizikalno kemijskim i toksikološkim svojstvima može koristiti u EU. To znači da se na tržište EU moglo staviti u promet i koristiti na njezinom području samo tvari koje su temeljito ispitane prema svojim fizikalno kemijskim i toksikološkim svojstvima. Onaj tko je htio staviti u promet takve tvari morao je obaviti predviđena skupa istraživanja i temeljem toga izraditi dosje temeljem kojeg hoće ili neće pesticid biti uvršten u Listu aneksa I smjernice. Velika industrija je rado prihvatila ove odredbe budući je jedino ona bila u stanju platiti skupa istraživanja, a mali proizvođači ili trgovci su došli u nepovoljan položaj. Oni obično nisu bili u stanju platiti skupa toksikološka istraživanja i tako su bili odsječeni od tržišta. Ako su ipak htjeli izaći na tržište bili su prisiljeni od velikih kupovati pravo na korištenje njihova toksikološkog dosjea. Bio je to tipičan proces globalizacije, ali zdravstvo i javnost su prihvaćali takav pristup smatrajući kako su važniji zaštita zdravlja ljudi i okoliša od preživljavanja generika i malih proizvođača. Na području industrijskih kemikalija bilo je za očekivati da će se događati slične stvari. Pritisak javnosti bio je sve veći, a ozbiljna istraživanja su pokazivala da se pristupom opisanim kod pesticida više dobiva nego gubi. S jedne strane, troškovi liječenja i odštetnih procesa zbog stradavanja ljudi zbog izlaganja starim opasnim tvarima daleko su premašivali cijenu potrebnih istraživanja. Godišnji troškovi liječenja alergija u Europi danas prelaze 20 milijardi eura, a toksikološka istraživanja 30.000 opasnih tvari ne bi trebala u deset godina preći 200 milijuna eura godišnje. S druge strane, pokazalo se da je tijekom 20 godina registrirano samo 2.700 novih tvari, jer je sustav bio naklonjen korištenju starih tvari. Prema smjernici iz 1967. godine moralo se obavljati toksikološka istraživanja za sve nove tvari koje dolaze na tržište u količinama iznad 10 kg godišnje, pa naprosto nije bilo razloga zamjenjivati stare tvari novima. Bilo je logičnije koristiti stare tvari bez obzira na njihova opasna svojstva nego ulagati golema sredstva za nekonkurentne nove tvari. Svi ovi i drugi razlozi natjerali su EU Komisiju na uspostavu novog REACH sustava.

REACH sustav je morao uzeti u obzir različite interese, a nije nikako mogao dovesti gospodarstvo EU u podređeni položaj. Istina je da se i u drugim velikim sustavima razmišlja na sličan način kao u Europi, ali znatan dio svijeta nije zainteresiran za povećanje troškova svojoj industriji. U USA je krajem prošlog milenija potaknuta Gore-ova inicijativa ispitivanja opasnih svojstava kemikalija, koje se stavljaju na tržište u velikim količinama. Određeno je da do 2004. godine treba ispuniti toksikološke dosjee za približno 2.800 kemikalija, pa će tu biti preklapanja s programom REACH. Ipak se zaključilo da EU može zaštititi svoje tržište i istovremeno zadovoljiti zahtjeve zdravstva i javnosti. Tako je određeno da su glavni ciljevi REACH sustava slijedeći:



1. Zaštita ljudskog zdravlja i okoliša,

2. Poticanje i unaprjeđivanje sposobnosti europske kemijske industrije za natjecanje na tržištu,

3. Sprječavanje fragmentiranja europskog tržišta,

4. Poboljšanje transparentnosti u gospodarenju kemikalijama,

5. Integracija s međunarodnim snagama na području gospodarenja kemikalijama,

6. Poticanje primjene alternativnih testova testiranja opasnih tvari,

7. Usklađivanje s međunarodnim obvezama pod nadležnošću WTO.



Ovdje će biti govora samo o zdravstvenim aspektima REACH programa te o testiranjima odnosno otkrivanju opasnih svojstava. Što se tiče opasnih svojstava, najveća pozornost se stavlja na otkrivanje i proučavanje teških kroničnih učinaka kemikalija, kao što su mutagenost, karcinogenost, reproduktivnu toksičnost, utjecaj na žlijezde s unutrašnjim lučenjem, alergogenost i preosjetljivost. Jednako tako postaju izrazito važna ekotoksikološka svojstva uključujući otkrivanje kemikalija koje se nakupljaju u dijelovima okoliša te one koje se sporo razgrađuju u okolišu. Pri tome se Komisija drži principa da što više treba izbjegavati testove na životinjama, a posebno na kralježnjacima. Posebno se potiče uporabu alternativnih testova i zalaže za uvođenje novih. Jedan od ključnih zadataka Komisije na tom području jest izrada poticajnih mjera za uvođenje novih testova.

Da bi sustav bolje funkcionirao obavljene su izmjene administrativnog ustroja zaduženog za primjenu smjernica i REACH sustava. Na europskoj razini osnovan je European Chemichal Bureau (ECCool, kao središnje tijelo za prikupljanje podataka (temeljna baza podataka o kemikalijama), koordinaciju između nacionalnih tijela zaduženih za kemijsku sigurnost, autorizaciju i pomoć kemijskoj industriji. Nacionalna tijela za kemijsku sigurnost treba u budućnosti tek bolje opremiti i educirati njihove službenike za ključne poslove koji pred njima stoje.

REACH sustav je predvidio tri koraka, kako piše u njegovom nazivu, tj. registraciju, evaluaciju i autorizaciju kemikalija. Prvi posao registracije sastoji se u tome da nacionalna tijela primaju prijave kemijske industrije s predviđenom dokumentacijom o kemikaliji. U tom koraku preuzimaju se podaci o starim tvarima koje dolaze na tržište EU zajednice u količinama većim od tone. Svi predviđeni podaci se upisuju u baze podataka nacionalnih tijela i prosljeđuju u ECB. Za kemikalije koje dolaze na tržište u količinama većim od 100 tona godišnje obavlja se u nacionalnim tijelima evaluacija podataka, a također se u obzir uzimaju vrlo opasne kemikalije koje dolaze u manjim količinama. Ključna istraživanja za tih približno 5.000 kemikalija odnose se na teške kronične učinke. Konačno dolazi autorizacija tvari kod kojih su dokazani posebno teški učinci i koje se moraju staviti pod poseban režim trgovine. Svakako će u toj skupini biti više od 1.400 tvari, koje treba što prije zamijeniti s tvarima manjih opasnosti. Posao će se odvijati u određenim rokovima. Tako je utvrđeno da se proces mora završiti 2016. godine s tim da će prve na redu biti kemikalije koje se dolaze na tržište u količinama iznad 1.000 t godišnje, zatim one u količinama iznad 100 t te na kraju sve ostale u količinama iznad 1 t godišnje.

Proces evaluacije počinje odmah nakon registracije i odnosi se samo na kemikalije koje dolaze na tržište u godišnjim količinama iznad 100 tona (Level 1, razina 1) odnosno iznad 1.000 tona (Level 2, razina 2). Za razinu 2 evaluacija mora završiti do 2008. te za razinu 1 do 2012 godine. To znači da će i kod novih kemikalija bazični paket biti za 1 tonu, a ne više za 10 kg, kako je bilo do sada.

Ključne obveze su na proizvođačima odnosno uvoznicima kemikalija, koji moraju u naprijed rečenim rokovima dostaviti svoj industrijski dosje u odgovarajuće nacionalno tijelo. Dosje se sastoji iz slijedećih dokumenata:



a. Identifikacija i svojstva tvari (sva predviđena fizikalno kemijska, toksikološka i ekotoksikološka svojstva predviđena REACH sustavom, a ovisna o godišnjim količinama kemikalije u prometu),

b. Predviđanje izloženosti ljudi i okoliša kemikaliji kod njezine namjeravane primjene,

c. Namjeravana godišnja proizvodnja,

d. Prijedlog razvrstavanja i obilježavanja kemikalije,

e. Sigurnosno tehnički list,

f. Prethodna procjena rizika kod namjeravanog korištenja,

g. Prijedlog mjera za sigurno gospodarenje kemikalijom.



Izrazito je važno odrediti vrstu i obim toksikoloških i ekotoksikoloških istraživanja, a kreće se opet od predviđene godišnje proizvodnje. Bazični paket istraživanja odnosi se na kemikalije koje dolaze u godišnjim količinama većim od 1 t. To su sva istraživanja predviđena Aneksom VII temeljne smjernice i najvećim dijelom se odnose na ispitivanja akutnih štetnih učinaka. Za sve manje količine ukida se obveza primjene bazičnog paketa istraživanja. Pri tome se posebno naglašava kako kod godišnjih količina između 1 i 10 tona treba primjenjivati in vitro testove osim ako to nije moguće. To je i logično zbog toga što se predviđa da će se u prvoj skupini kemikalija naći njih oko 25.000, pa će se uvođenjem alternativnih testova udovoljiti zahtjevima za što je moguće većim ustezanjem od korištenja životinja u pokusima. Predviđa se da će se kod ove skupine kemikalija trošiti oko 85.000 eura po svakoj.

Za Razinu I predviđaju se sva istraživanja predviđena Aneksima VII i VIII temeljne smjernice, što znači istraživanja svih predviđenih kroničnih učinaka iz smjernice. Smatra se da će cijena po kemikaliji iznositi oko 250.000 eura. I opet se upućuje što više na alternativne testove poput epidemioloških i sličnih istraživanja, što znači veće oslanjanje na medicinu rada nego do sada te na redovite liječničke preglede izloženih osoba za vrijeme i nakon prestanka rada s kemikalijama.

Konačno, Razina II obuhvaća sva istraživanja predviđena u prve dvije skupine kemikalija uz uvođenje dodatnih testova, npr. utjecaja na funkcije žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem i druga istraživanja. Posebno se u ovoj skupini kemikalija usmjerava pozornost za ekotoksikološka istraživanja, koje se naravno moraju poduzimati u naprijed rečenim skupinama kemikalija. Predvidiva cijena po kemikaliji bi trebala iznositi oko 325.000 eura.

Posao je izrazito velik i uglavnom se troškovi prebacuju na kemijsku industriju. Pretpostavlja se da će kod nekih kemikalija industrija odustati od istraživanja zbog toga što očekuju da će njihove tvari biti uvrštene u one s ograničenjima ili zabranama u korištenju, kao što se dogodilo u procesu evaluacije sredstava za zaštitu bilja. Komisija ne ulazi u to na koji će se način proizvođači dogovoriti oko ulaganja u istraživanja opasnih svojstava kemikalija, a posebno u pogledu davanja toksikoloških dosjea na korištenje. To je posebna problematika, koju će u hodu riješiti gospodarske komore ili industrijske udruge. Komisiji je bilo najvažnije unaprjeđivanje zaštite zdravlja ljudi i okoliša, ali je poduzela sve da i industrija ima veću korist od štete tijekom primjene REACH sustava. Nažalost, kod toga će mali proizvođači proći izrazito loše, a troškove će na kraju snositi krajnji korisnici kemikalija ili proizvoda na njihovoj bazi.



Izvor: HRVATSKI ZAVOD ZA TOKSIKOLOGIJU
Postovao firedispatch na 19.05.2007 18:15:28
Komentari
Nema komentara.
Ostavi komentar
Molimo logirajte se da ostavite komentar.
Ocjena
Samo korisnici mogu ocjeniti.

Molimo da se prijavite ili registrujete da bi ostavili Vašu ocjenu.

Još uvijek nije ocjenjeno.
PREPORUKA
Uvjeti objave:

UPOZORENJE
organizatorima
NATJECANJA
2018.

Travanj

8. Međunarodna
utrka

Mali Lošinj


6. Vatrogasni
vikend u Zelini

VZG Sv. I. Zelina
REZULTATI
"Zeleni plamen"


6. FC Mem.
"Matija Jakuš"

DVD Osijek Gornji Grad

Svibanj

6. KUP
Sv. Josip Radnik

DVD Turopolje


10. Međunarodni
KUP
DVD-a

DVD Zaprešić


5. Fire Combat
"Vatrena Mladost"

DVD Mladost K. Sućurac


4. KUP Posavine
V. Gorica

DVD Strmec Bukevski


7. KUP Natj. op.
vatrogasaca

DVD P. Sesvete
VZO P. Sesvete

Lipanj

8. KUP
6. Mem I.Veselić

DVD Kurilovec


2. Fire Combat
"Plamen Turopolja"

JVP V. Gorica


3. KUP
2. Mem S.Sambolek

DVD Kuče


19. KUP S.Čiće
9. Mem "D. Plodinec"

DVD Staro Čiče


19. Memorijal
"T.Trtinjak - I. Čurila"

DVD Varaždinbreg


15. KUP
"Sv. Florijan"

DVD Mladost K. Sućurac

Srpanj

8. KUP
Petrovina

DVD Petrovina


10. KUP
Sv. Florijana

DVD Ostrna

Zadnji komentari:
dvdd u 15:43:14
Konačno jedna doba vijest.
Mariner22 u 17:44:01
Čestitke učesnicima na rezultatima, i čestitke organizatoru!!!!
sbreza10 u 00:53:29
ČESTITAM! Konačno struka na zapovijednom mjestu! To me podsjeća na osamdesete go...
umorno_oko u 17:02:55
Bravo cure! I momci, naravno!
Kid u 15:02:07
čestitke i pozdrav svim vatrogascima povodom našeg blagdana svetog Florijana (Cv...
dvdd u 18:57:44
HVALA!
dvdd u 18:39:13
svaka čast
iskreni u 06:05:56
Sretan Božić!
maska112 u 15:53:00
Jel je došao rikverc , ili več odlazi ?
Mariner22 u 23:54:54
SRITNO VAM KOLEGE SA NOVIM VOZILOM
ZADNJI OGLASI:
dvdscepanje1 u 19:06:48
Postovani, trazimo ventil za maketu pa ukoliko netko ima bili bismo zahvalni.
Acivi u 08:18:51
[b]ICT Vision Ponuda br. 2018-025 od 09.04.2018[/b] -
[size=16][b]Vatr-
ogasno vozi...
franci u 12:37:11
PGD Šentjernej prodaja - Visokotlačno črpalko Podat-
ki visokotlačne črpalke:...
dvdsenkovec u 17:23:00
DVD Šenkovec prodaje: [b]A-
C Magirus-Deutz[/b-
] [url]https://-
www.oglasnik.hr/-
k...
dvdtuhovec u 15:40:43
Prodaje se kombi VW Transporter 1.9. TD vatrogasno vozilo godište proizvodnje...