ČIME GASE RUSI
Zbog dugog sušnog razdoblja te iznimno visokih temperatura u Rusiji već desetak dana haraju požari u kojima je stradalo tridesetak ljudi a izgorjelo je nekoliko stotina kvadratnih kilometara površina te nekoliko tisuća kuća. Prateći vijesti iz Rusije čest prizor su zrakoplovi koji su uključeni u gašenje.
Budući da su Canadair-i uvijek kod nas vruća tema zanimljivo je znati čime Rusi raspolažu i kako gase.
EMERCOM The Ministry of the Russian Federation for Affairs of Civil Defence, Emergencies and Disaster Relief , je agencija u Rusiji koja je organizirana unutar Ruskog ministarstva za krizne situacije. Glavne aktivnosti ahgencije su civilna zaštita i zaštita teritorija, zaštita od katastrofa,pretraživanje i spašavanje, otklanjanje posljedica atomskih i drugih katastroga, pračenje znaosti i tehnologija, upravljanje snagama, tehnologijom i opremom za spašavanje te krizni menadžment.
Unutar agencije postoje komisije za poplave, pretraživanje na moru, edukaciju i certifikaciju te komisija za borbu prpotiv šumskih požara.
Među brojnom opremom kojom komisija raspolaže najzanimljiviji su nam zrakoplovi za borbu protiv šumskih požara.
RAdi se o specijaliziranim zrakoplovima za gašenje požara tipa : Iljušin IL-76P i Beriev Be-200
Radi se o mlaznim zrakoplovima velikih dimenizija i nosivosti tako da Iljušin može ponijeti 42 000 litara vode dok Beriev može ponjeti 12 000 litara.
Beriev Be-200 je za razliku od Iljušina IL-76 amfibija, odnosno, može se puniti glisiranjem po vodenoj površini dok se IL-76 puni na tlu, u zračnoj luci.
IL 76
Be-200
Ovi zrakoplovi su specifični i po tome što su oba gasila požare i u Hrvatskoj.
Iljušin IL-76 je prvi (i jedini) susret ima u Hrvatskoj u ljeto 1998. Tad su hrvatsku zadesili veliki požari a u to vrijeme je hrvatska imala dva stara Cl-215 zrakoplova kupljena od Quibec-a 1995 godine oznake 822 i 833. Osim njih Hrvatska je već tada imala jedan novi "Cl-415" oznake 844 koji je nabavljen 1996.
Katasrofalni požari tog ljeta su okupili i letjelice iz susjednih zemalja.
Tako su, iz Francuske doletjela u dva navrata po dva Kanadera CL-415 , Italija je posudila dva specijalizirana transportera G-222, koji su do naše obale i otoka letjeli direktno iz Italije, iz sastava SFOR-a Njemačka je dodijelila dva helikoptera CH-53, francuska dvije Pume i Gazelu, a Austrija dva Bell-a UH-1
Iljušin Il-76
I naravno te je godine u Hrvatsku doletio i specijalni Iljušina Il-76 koji nosi 42 tona vode!
Već je te godine zamjećeno da bez obzira na veliku količinu vode koju može ponjeti Iljušin nije u Hrvatskoj toliko efikasan, jer mu je brzina prilikom izbacivanja vode puno veća od one kod kanadera a i izbacivanje se radi sa veće visine pa se velik dio vode pretvori u jako sitne kapljice (vodenu maglu) koja često ispari i prije samog doticaja sa vatrom zbog velike temperature iznad samog požara.
Brzina prilaska požarišu za IL-76 je 240-400 km/sat a visina izbacivanja od 80 - 200 metara.
Canadair cl-415 može izbaciti vodu i već kod visine od 20 metara a brzina prilaska požarištu je puno manja 100 - 150 km/h
Hrvatska obala je često brdovita pa se mora uzeti u obzir koliko je lakše upravljati zrakoplovom od 13 t (Cl-415) nego zrakoplovom od 72 tone osnove težine + 42 tone tereta.
Maleni kanaderi su svoju manju količinu vode (6.000 lit) nadoknađivali brzim uzimanjem vode na morskoj površini i brzim povratkom na požarište jer su požari bili na samoj obali.
No 42 000 litara zasigurno nije malo i kad se ta količina vode ispusti na požar on ipak mora posostati.
U svakom slučaju, svaka pomoć je dobrodošla i zahvaljujemo na tome.
Pomoć su trebali i Srbi i Crnogorci te su im Rusi nekoliko puta pomagali slanjem ovog zrakoplova. 2007 bila je paklena godina u Crnoj Gori i Ruski IL-76 je spasio stvar.
2003. i Hrvatska je pomagala Crnoj Gori sa jednim kanaderom reg. oznake 855 koji je pri gašenju naletio na žice dalekovoda te se skoro srušio. Piloti su se uspjeli spustiti u Zadar a nakod dogog procjenjivanja kakander je ipak popravljen i dana je u sklopu eskadrile.
U Srbiji naši cl-415 nebi bili toliko efikasni je kao što znamo Srbija nema more a ni puno velikih jezera.....
Podsjetimo i na to, 4 kanadera koja su bila u satavu JNA u Zadru prebačena su u Srbiju početkom rata a zatim su im promijenjene reg-oznake te su za sitniš prodani Grčkoj gdje i danas neki voze.
cl-215 oznake 1067 neposredno nakon prodaje Grčkoj za sitne pare, 08.04.1997.Nedostaju oznake i zastava JNA, odnosno JAT-a
cl-215 oznake 1067 nakon preuređenja, u Grčkoj 03.04.1998.
Iljušin IL-76
Osnovne karakteristike
* Posada: 5-7
* Dužina: 46,59 m
* Raspon krila: 50,5 m
* Površina krila :300 m2
* Visina: 14,76 m
* Masa zrakoplova: 72.000 kg
* Maksimalna masa uzlijetanja: 157.000 kg
Letne karakteristike
* Najveća brzina: 900 km/h
* Dolet: 3.650 km
* Najveća visina leta: 13.000 m
* Omjer potisak/težina: 0,305
* Specifično opterećenje krila: 566.7 kg/m2
* Motor: 4× Soloviev D-30KP turbomlazna motora
o Snaga motora: 118 kN svaki
Beriev Be-200
Beriev Be-200 nije gasio požare u Hrvatskoj ali je bio jedan od mogućnosti za rješavanje kliničkog duga Rusije. Naime, Hrvatska je trebala "dobiti" dva takva zrakoplova za borbu protiv požara a 2004. godine održana je prezentacija na Novigradskom moru i tada je bilo gotovno sigurno dah će vlada i kupiti navedene zrakoplove.
Sruka se glasno protivila jer osim efektivnosti gašenja (visina ispuštanja vode 50m, brzina 250km/h), ogromni bi bili troškovi servisiranja, obuke pilatoa i izrade infrastrukure za podršku takvim zrakoplovima. Cijela infrastruktura bi morala podržavati dva tipa zrakoplova jer je tada Hrvatska imala u svojem vlasništvu 4 nova Canadaira Cl-415.
Klirinški dug je na kraju riješen, kao što znamo isporukom 10 transportnih helikoptera Mi-171Š koji su isporučeni 2007. i 2008.
Zrakoplov leti uz pomoć dva turbomlazna motora D-436TP koji se nalaze iznad krila, da bi se spriječio ulazak vode u motore tijekom polijetanja i slijetanja. Premda dizajniran kao višenamjenski amfibijski zrakoplov, Be-200 osobito je pogodan za borbu protiv požara na udaljenim područjima. Be-200 gasi prirodne i industrijske požare ispuštajući vodu i/ili kemijske inhibitore. Osam spremnika za vodu ispod teretnog prostora puni se usisavanjem ili alternativno, iz hidranta ili cisterni s vodom koje stoje na tlu. U protupožarnim operacijama s tla Be-200 može spremiti i do 9 tona vode punjene iz hidranta ili cisterne, dok klizeći po vodenoj površini zrakoplov može usisati 12 tona vode u 14 sekundi. Voda može biti ispuštena odjedanput, kako bi se pokrila velika površina zahvaćena vatrom ili u 2 do 8 uzastopnih puta, kako bi se ugasilo nekoliko manjih požara te spriječilo širenje vatre. Da bi se pojačao učinak gašenja, u zrakoplovu se nalazi šest dodatnih spremnika s kemijskim sredstvima ukupnog kapaciteta 1,2 kubičnih metara.
General characteristics
* Crew: 2
* Length: 32.0 m
* Wingspan: 32.8 m
* Height: 8.9 m
* Empty weight: 27,600 kg (60,850 l
* Max Capacity (Water or Retardant): 12,000 kg (26,450 l
* Max Capacity (Cargo): 7,500 kg (16,530 l
* Max Capacity (Passengers): 44 (Be-200ES) 72 (Be-210)
* Powerplant: 2× Progress D-436TP turbofans, 7,500 kgf (16,534 lbf) each
Performance
* Maximum speed: 700 km/h (435 mph)
* Cruise speed: 560 km/h (348 mph)
* Range: 2,100 km (1,305 mi)
* Ferry range (One Hour Reserve): 3,300 km (2,051 mi)
Na kraju, čini se da rusi koriste malo veće ptice nego mi. Ionako, cl-415 je zrakoplov koji kao da je projektiran za upotrebu u Hrvatskoj tako da protiv njega i ovako velike vatrogasne ptice nemaju šanse.
Ipak u velikim ruskim prostranstvima, gdje nema velikih površina za uzimanje vode i gdje su požarne fronte užasno velike vjerujem da su IL-76 kao i Be-200 vrlo dobro iskorišteni.
S obzirom na situaciju sa požarima u Rusiji preostaje nam jedino da kolegama poželimo puno sreće u borbi protiv požara i kišu što prije.
8916 - 10474
na 02. Kolovoz 2010 15:42
na 02. Kolovoz 2010 16:27
na 02. Kolovoz 2010 17:01
na 02. Kolovoz 2010 21:02
na 03. Kolovoz 2010 00:04
na 03. Kolovoz 2010 00:31
na 03. Kolovoz 2010 13:23
na 03. Kolovoz 2010 14:10
na 03. Kolovoz 2010 14:58
na 03. Kolovoz 2010 15:31