Poèeli požari otvorenog prostora!
Zima bez snijega, sa malo kiše i poprilièno vjetrovita, kakva se pokazala ove godine do sada, stvara idealne uvjete poljoprivrednicima i stoèarima za spaljivanje otvorenih neobraðenih prostora na kojima su se zbog dugogodišnje zapuštenosti stvorile popriliène naslage stare suhe trave, makije i grmlja koji potpomognuti povoljnim vjetrom uzrokuju izuzetno brzo širenje požara koji onda zahvaæa vrlo velike površine.
U zadnjih par tjedana vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Plitvièka Jezera intervenirali su na požarima otvorenog prostora u iznadprosjeènom broju intervencija, a ono što je još znaèajnije, podruèja zahvaæena požarom su vrlo velikih površina, neki èak i blizu 2.000 hektara i uglavnom prošireni na podruèja koja su minski sumnjiva, odnosno podruèja koja još nisu razminirana.
Znaèajan problem, pored idealnih uvjeta za širenje požara i miniranih podruèja, predstavlja i najèešæe kasna dojava požara vatrogascima što zbog nenaseljenosti podruèja, što zbog needuciranosti puèanstva i prolaznika o važnosti ranog otkrivanja i dojavljivanja požara, tako da vatrogasci veæ prilikom dolaska na mjesto intervencije zatièu velike požarne fronte i velike površine zahvaæene požarom, a neki od požara su i prešli iz susjedne države kroz minirana podruèja.
Svako spaljivanje na otvorenom prostoru najavite vatrogascima osobno ili na telefon 776-053, a nakon uoèavanje požara, odmah nazovite
vatrogasce na broj 193, Centar
112 ili Policiju na
192.
U Hrvatskoj se svakog dana dogodi 30 požara. Svakih osam dana jedna osoba pogine od požara, a svaki treæi dan jedna osoba je ozlijeðena zbog požara.
Najèešæi uzrok velikih požara otvorenog prostora u Hrvatskoj je neoprezno spaljivanje biljnog otpada i loženje vatre na otvorenom prostoru.
Zbog neopreznosti i nepromišljenosti pojedinaca u opasnost dolaze ljudski životi, a u požarima nastaje velika materijalna šteta!
NAKON UOÈAVANJA POŽARA ODMAH NAZOVITE VATROGASCE NA BROJ 193, CENTAR 112 ILI POLICIJU NA 192.
Vatrogasci Vam stoga poruèuju:
• ne ložite vatru i ne spaljujte biljni otpad, korov i raslinje na poljoprivrednom zemljištu i drugom otvorenom prostoru, pogotovo za vrijeme sazrijevanja i žetve te za vrijeme sušnih perioda
• ne palite vatru na udaljenosti manjoj od 200 metara od ruba šume i 30 metara od ograda i zgrada izgraðenih od zapaljivog materijala te u trasama elektroenergetskih vodova
• ne palite biljni otpad u šumama, lovištima i parkovima
• ne palite vatru u blizini miniranih i minsko sumnjivih površina
• ne palite suhu travu i raslinje u blizini trajnih nasada voænjaka i vinograda
• ne ostavljajte vozila na vatrogasnim prilazima, pristupima i površinama za operativni rad vatrogasnih i spasilaèkih vozila i opreme
• ne parkirajte vozila kod nadzemnih i podzemnih hidranata za prikljuèak vozila i pumpi za gašenje požara
• sve pravne ili fizièke osobe koje namjeravaju ložiti vatru na otvorenom prostoru dužne su zatražiti odobrenje nadležne vatrogasne postrojbe
• maloljetnim osobama loženje vatre na otvorenom prostoru nije dopušteno.
Osobe koje su koristile ložišta na otvorenom dužne su kontrolirati izgaranje i ne napuštati mjesto dok se vatra u potpunosti ne ugasi.
Napuštanje mjesta spaljivanja strništa i slame je nekontrolirano gorenje, odnosno požar na otvorenom prostoru.
Ukoliko zbog požara nastane velika materijalna šteta ili netko pogine, odgovorni za požar mogu dobiti visoke novèane kazne pa èak i kaznene prijave.
Kod izazivanja požara iz nehaja kazne se kreæu od 2 do 15 tisuæa kuna, a za namjerno izazivanje one su i do 150 tisuæa kuna.Kazna zatvora je i do 60 dana.
Kako se pripremiti za loženje vatre na otvorenom? Naðite pogodno mjesto za vatru. Na mjestima koja su predviðena za izletnike postoje pripremljena ognjišta. Ako ih nema, treba izabrati mirno i zaklonjeno mjesto što bliže vodi. Vatru ne palite za vjetrovita vremena i onda kada su izdana upozorenja za visok stupanj opasnosti od požara.
Ne palite slamu i strnište nakon žetve U vrijeme žetve odreðen broj neodgovornih pojedinaca, koji ne znaju ili ne žele znati što uèiniti s ostacima nakon žetve, pribjegavaju njima najjednostavnijoj metodi - spaljivanja slame i strništa.
Ne ložite vatru i ne spaljujte biljni otpad, korov i raslinje na poljoprivrednom zemljištu i drugom otvorenom prostoru za vrijeme sazrijevanja žitarica i žetve kao i za vrijeme velike suše.
POLJOPRIVREDNICI!
• spaljivanje provodite danju i za mirnoga vremena, bez vjetra
• ne spaljujte istovremeno velike kolièine raslinja
• ne palite vatru na velikim površinama, odnosno više vatri koje ne možete kontrolirati
• prostor oko mjesta predviðenog za spaljivanje oèistite od zapaljivog raslinja u širini koja onemoguæava prijenos požara
• pripremite pribor za gašenje vatre kao što su aparati za gašenje, lopate, vile te druga sredstva za gašenje: voda, pjena, prah i sl. Ukoliko nemate aparate za poèetno gašenje požara, poslužit æe i pijesak, zemlja i slièna sredstva
• u sluèaju potrebe spaljivanja veæih kolièina raslinja posavjetujte se s nadležnom vatrogasnom službom, a spaljivanje prijavite nadležnoj vatrogasnoj službi ili policijskoj postaji
• nikako ne palite vatru ukoliko postoji opasnost od prijenosa požara na druge površine s poljoprivrednim i šumskim kulturama ili
• ukoliko se nalazite na zaštiæenom šumskom podruèju, parku prirode, lovištu i sl., a naroèito u vrijeme velikih opasnosti od proširenja požara.
NE PALITE OSTATKE USJEVA NAKON ŽETVE JER TIM ÈINOM NANOSITE DUGOROÈNU I NEPOVRATNU EKOLOŠKU ŠTETU TLU I OKOLIŠU!
