S EUROPSKOM REGULATIVOM USKLAĐENI DOMAĆI AKT,
U PRIMJENI TEK DVA I POL MJESECA,
NEDOREČENOŠĆU MUČI I POSLODAVCE I RADNIKE
Po novom Zakonu o radu treba nam još pet tisuća vatrogasaca
Vatrogasci bi mogli doći u situaciju da napuste teren usred intervencije
ZAGREB – Iako je u primjeni nepuna dva i pol mjeseca novi, s europskim zakonodavstvom usklađeni Zakon o radu, izaziva cijeli niz nedoumica koje bi trebalo razjasniti ili promjenama zakona ili tumačenjima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Nove zakonske odredbe probleme izazivaju i sindikatima i poslodavcima.
Vrhunac zakonodavne nelogičnosti na vlastitoj su koži osjetili vatrogasci koji bi zbog odrebi o radnom vremenu, posebice noćnom, mogli doći u situaciju da napuste teren usred intervencije. U sličnom su problemu i neke druge profesije u kojima je radno vrijeme raspoređeno u smjenama od 12 sati, odnosno u sustavu 12 sati rada – 24 sata odmora, 12 sati rada – 48 sati odmora.
Dio zaposlenih u zdravstvu, poštanskoj djelatnosti, ali i na željeznici također bi zbog ove odredbe mogli doći u poziciju napuštanja radnog mjesta radi poštivanja zakona. Odnosno, poslodavac bi radno vrijeme u tim službama trebao rasporediti u skladu sa zakonom, a to u konačnici znači i kako bi u svakoj službi valjalo povećati broj zaposlenih.
Nelogičnost propisa, vatrogasce bi, primjerice, mogla dovesti u situaciju da im usred gašenja požara završi radno vrijeme, te da se skupe s terena. Istodobno, da bi se u vatrogastvu ispoštovale odredbe o radnom vremenu, trebalo bi zaposliti pet tisuća novih vatrogasaca. Dodatne radnike trebao bi zaposliti zdravstveni sustav, pošte, željeznicu.
Poslodavac je, smatraju vatrogasci trebao propisati izuzetke od zakonske odredbe o radnom vremenu, a tim više jer nigdje u Europi ta služba ne radi u smjenama od osam sati, kako iz novog ZOR-a proizlazi da bi trebali raditi.
No, nisu samo odredbe o radnom vremenu zbunjujuće za »korisnike«. Naime, u praksi je nejasno i kako izračunati godišnji odmor. Usklađujući se s Europom, Hrvatska je propisala najkraće trajanje godišnjeg odmora od četiri tjedna. Naizgled jasna situacija, u praksi se komplicira jer se ne zna na koji će se način tjedni godišnjeg odmora pretvarati u dane godišnjeg s obzirom na različito definiran tjedni raspored radnog vremena.
I kod rada na određeno vrijeme ima nedoumica. Tako je nejasno na koji će se način trogodišnji rok za takvu vrstu rada primjenjivati na radnike koji su ugovor na određeno sklopili prije stupanja novog zakona na snagu. Drugim riječima, hoće li se radniku koji je, primjerice, prošle godine sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme, rad na određeno zbrajati od siječnja ove godine kada je ZOR stupio na snagu, ili će mu se »priznati« i staž prije novog zakona.
Ta pitanja, ali i cijeli niz drugi, poput naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor, preraspodjele radnog vremena, trebat će dodatno objašnjavati. Hoće li se to obaviti izmjenama zakona, uputama resornog ministarstva ili će se za dodatna pojašnjenja čekati novo otvaranje ZOR-a radi »interesnih pitanja« sindikata i poslodavaca, tek treba vidjeti.
piše: G. GALIĆNOVI LIST
na 15. oľujka 2010 18:12
na 15. oľujka 2010 19:30
na 16. oľujka 2010 12:02
na 17. oľujka 2010 12:15
na 17. oľujka 2010 22:43