Subjektivna analiza vatrogastva u RH



Poku�at �u dati svoju skromnu subjektivnu analizu i vi�enje vatrogastva u RH sa nekim prijedlozima. O problemima u vatrogastvu, ali i o mogu�im rje�avanjima tih problema razmi�ljali i razgovarali smo i prije ovog tragi�nog doga�aja, ali sada sam mi�ljenja da o svemu vezanom za vatrogastvo trebamo govoriti jo� glasnije zbog svih nas koji se bavimo ovim poslom, zbog kolega koji su stradali, ali i onih koji �e se u budu�nosti baviti ovim poslom. Ova analiza nije direktno povezna sa tragi�nim doga�ajem na Kornatima nego se vi�e bavi op�enitim stanjem u vatrogastvu.



�KOLOVANJE



Nedostatak nastavka �kolovanja nakon zavr�ene prekvalifikacije za zanimanje vatrogasca je po mojem skromnom mi�ljenju jedan od ve�ih problema mada svi navedeni problemi neki vi�e neki manje �ine jednu cjelinu koja bi u mnogome unaprijedila stanje u hrvatskom vatrogastvu.

Za�to �kolovanje.

Danas u RH ne postoji sustav obrazovanja vatrogasnih kadrova kojom oni mogu ste�i vi�u ili visoku stru�nu spremu �to je manje bitno, a va�nije je da ne mogu ste�i ni znanja potrebna za obavljanje tako zahtjevnog posla kao �to je zapovijedanje odnosno rukovo�enje vatrogasnim postrojbama i intervencijama. Hvalevrijedno je otvaranje smjera za�tite od po�ara na Visokoj �koli za sigurnost koja je u ovih zadnjih nekoliko godina obrazovala ve�i broj vatrogasnog kadra, ali po mojem skromnom mi�ljenju to nije ustanova koja mo�e same operativce kvalitetno pripremiti za izazove vatrogastva dana�njice, a jo� manje u budu�nosti.

Kada bi postojalo visoko obrazovanje za vatrogasni kadar vjerojatno bi se i uvjeti za zapo�ljavanje zapovjednika u postrojbama ujedna�ili odnosno uskratila bi se prilika mnogima koji do dana zaposlenja u vatrogasnim postrojbama na najodgovornijim mjestima nisu uop�e osjetili dim od po�ara (eventualno ro�tilja) te bi se time smanjio i broj kadrova po politi�koj liniji koji tako�er predstavljaju veliku opasnost jer moraju kalkulirati i dodvoravati se politici koja ih je postavila i tu jednostavno nema sre�e i onda se takve postrojbe pretvaraju u komunalna poduze�a te moraju izvr�avati niz poslova koji s vatrogastvom nemaju nikakve veze.

Ne moram niti napominjati koliko bi kvalitetno cjelo�ivotno (danas tako popularno) vatrogasno obrazovanje pridonijelo kvalitetnijem obavljanju vatrogasnih intervencija, kvalitetnijem iskori�tavanju vatrogasnih resursa, smanjenju �teta, ali i o�uvanja zdravlja, a sigurno i na�ih, ali i tu�ih �ivota.

Zato visoka ili barem vi�a odnosno specijalisti�ka vatrogasna �kola �im prije, kadrova bi se na�lo budu�i da u vatrogastvu ima ljudi koji su kvalitetni, pametni, vrijedni, �eljni znanja jedino �to vrlo �esto nemaju prilike za dokazivanje no to je tema za sebe. Stru�an obrazovan, kvalitetan i motiviran kadar nije prijetnja kvalitetnim zapovjednicima, oni su bogatstvo i vrijednost!



Prijedlog: Cjelo�ivotno vatrogasno obrazovanje i visoka vatrogasna �kola odnosno specijalizacija.



VATROGASNI KADAR



Biti vatrogasac je poziv koji se mo�e usporediti sa vrlo malo zanimanja kojima se ljudi bave.

Za�to se odlu�ujemo biti vatrogasci? Neki se odlu�uju biti vatrogasci bilo profesionalni ili dobrovoljni iz ljubavi, entuzijazma, humanosti, neki su se tu na�li stjecajem okolnosti �uli su da tra�e vatrogasce, a imali su lo�u pla�u prije, ali svoj sada�nji posao odra�uju profesionalno, dok neki od nas, zato da imaju vi�e vremena za dodatna zanimanja kojima se bave i dolaze na posao da im pro�e vrijeme, da se odmore, ima nas svakakvih. Nije dobro ukoliko u postrojbama prevladavaju ovi drugi, ali u nedostatku bilo kakve motivacije i mogu�nosti napredovanja i stjecanja znanja mnogo onih prvih s vremenom postaju ljudi koji samo odra�uju posao.



Prijedlog: - kvalitetniji odabir vatrogasnog kadra, vi�e vatrogasaca koji vatrogastvo �ive, a manje onih koji ga odra�uju.



LJE�NI�KI PREGLEDI



Ve�ina nas koji znamo ne�to o vatrogastvu znamo da smo zdravi ljudi mogu odraditi posao. Svima bi nam trebao biti cilj da po�ivimo �im dulje, u tu svrhu vjerojatno su i obavezni lije�ni�ki pregledi kako prije samog zapo�ljavanja, ali isto tako tijekom bavljenja ovim poslom bilo profesionalno ili dobrovoljno. Ali samo kvalitetni i profesionalno odra�eni te ujedna�eni lije�ni�ki pregledi nam to omogu�avaju. Postavljam pitanje da li je manje zlo biti �izmaltretiran� kvalitetnim lije�ni�kim pregledom, mo�ebitnim otkri�em neke lak�e ili te�e bolesti, po�eti se lije�iti pa makar biti raspore�en na drugo radno mjesto, pa �ak i ostati bez posla, ali ostati �IV ili barem dulje �iv ili raditi preglede radi reda da se zadovolji forma i umrijeti na intervenciji, neposredno nakon nje ili se te�ko razboljeti?



Prijedlog: - ustrojiti �vatrogasnu� medicinu rada na nivou RH sa zadatkom pra�enja, unapre�ivanja, preveniranja i ujedna�avanja i svega vezanog uz posao vatrogasca, ne treba zaboraviti ni zanemariti psihijatrijski (psiholo�ki) aspekt vatrogasnog poziva, stres, da li mi osje�amo oblik PTSP-a nakon te�kih i krvavih intervencija, sigurno da bi neka stru�na slu�ba

pomogla da obitelji stradalih vatrogasaca lak�e podnesu gubitak najmilijih. Na�alost ginut �emo i dalje. Svuda u svijetu vatrogasci ginu i mi smo toga svjesni, naravno da mislimo da ne�emo to biti ba� mi, ali ba� zato �to smo svjesni da su nam �anse da nastradamo ve�e isto kao policajcima, vojnicima, pirotehni�arima zato neka se drugi ne ljute, ali mi vrijedimo i zaslu�ujemo bolje.



USTROJ VATROGASTVA



Budu�i da je aktualno pitanje mijenjati sada�nji ustroj vra�ati pod MUP ili osnovati ministarstvo vatrogastva ili ne�to drugo, tre�e, peto mislim da je nama vatrogascima manje va�no.

VA�NO je osigurati - ravnomjeran razvoj vatrogastva na podru�ju cijele RH,

- osigurati pribli�no ravnomjeran sustav osnovnog financiranja

�to donosi centralizacija koja je bila aktualna za vrijeme MUP-a, naravno da se svi koji pamtimo vremena pod MUP-om bojimo jedne uravnilovke gdje nam je svima bilo podjednako lo�e, ali smo bili podjednako sigurni ma �to to zna�ilo. Za tim vremenima �ale one postrojbe koje se nisu puno razvojno odmakle od tog vremena, ali to mogu ponajprije zahvaliti ponajprije nekvalitetnom zapovjednom kadru koji nije na�ao na�ina da zajedno sa lokalnom zajednicom unaprijedi vatrogastvo na svom podru�ju odgovornosti, dozvoljavam da je bilo i objektivnih okolnosti, ali ima na sre�u i onih postrojbi, ali i �itavih regija koje su zna�ajno oti�le naprijed i sabla�njavaju se povratku pod MUP.

Te postrojbe trebaju biti primjer, biti ponosni na svoj napredak, ali sudjelovati i u unapre�ivanju ostalih postrojbi kroz preno�enje iskustva, znanja i svega ostalog �to �e unaprijediti cjelokupno vatrogastvo, i to kroz slu�bu (po mom mi�ljenju SLU�BU ZA VATROGASTVO), ali koja �e se baviti unapre�ivanjem vatrogastva na cijelom podru�ju RH i to svih 365 dana u godini i ne samo za priobalje.

Za osiguranje ravnomjernog razvitka vatrogastva treba vi�e aktivirati resore koji mislim da ve� jesu ustrojeni pri slu�bi za vatrogastvo kao �to je odjel za tehniku. Treba kona�no usvojiti jedinstvenu tipizaciju vatrogasnih vozila koja �e vrijediti u cijeloj RH da i vatrogasac iz �akovca kad do�e u Dubrovnik zna �to mo�e o�ekivati od vatrogasne opreme u prvom desnom spremniku navalnog vozila. (manje improvizacije u odabiru i opremanju vozila)

Ne treba izmi�ljati toplu vodu ve� prepisati od onih koji su to ve� napravili naravno uz modifikaciju (ne improvizaciju - ina�e improvizacija u vatrogastvu je po mom mi�ljenju najve�e zlo, treba ju svesti na najmanju mogu�u mjeru, a ona danas u nekim postrojbama i prevladava) svojstvenu na�im zakonima i pravilnicima, ali vode�i ra�una i o pribli�avanju EU. Odjel za tehniku treba vi�e i�i po terenu, biti glavna stru�na i savjetodavna slu�ba prilikom nabavke tehnike, uvo�enja novih tehnologija, ispitivanja naravno u suradnji sa drugim institucijama npr. vatrogasnom �kolom.

Odjel za tjelesnu spremu sa stru�njacima za tjelesnu spremu vatrogasaca tako�er da napravi plan, provodi ga na terenu, osigura kontinuirano provo�enje tjelesnih aktivnosti, ali i provjeru tjelesne spreme vatrogasaca za podru�je RH.

Kako je su za kemijski proces gorenja potrebne tri osnovna uvjeta (goriva tvar, oksidans i temperatura paljenja) tako je za vatrogasca da bi bio vatrogasac uvjet da zna, da ima s �ime i da mo�e. Jedno bez drugoga ne mo�e i tu fizi�ka sprema ima i te kako va�nu ulogu, a danas smo prepu�teni sami sebi i pojedina�nim inicijativama, a fali nam sustav.



INSPEKCIJSKI NADZOR



Inspekcijski nadzor prvo treba urediti na na�in tko je za �to odgovoran. Za �to inspektori MUP-a, a za �to inspektori DUZS i ostale inspekcijske slu�be. One prije svega trebaju imati za cilj da vatrogasci imaju �to manje posla na na�in da natjeraju sve subjekte koji su du�ni zakonski urediti za�titu od po�ara da to i provode. Natjerati op�ine i gradove te sve poslovne subjekte kojima je to obaveza da donesu realne procjene i na temelju njih planove za�tite od po�ara, a tek kada bude osiguran ravnomjeran razvoj postrojbi bilo profesionalnih ili dobrovoljnih da osiguraju ravnomjerno, a ne selektivno utvr�ivanje, a onda i sankcioniranje mogu�ih nedostataka i propusta u vatrogasnim postrojbama.



Prijedlog: uklju�iti u inspekcijske slu�be pa makar na ni�oj razini vatrogasne kadrove koji to �ele, a nisu u mogu�nosti obavljati posao profesionalnog vatrogasca zbog godina �ivota, lak�e bolesti i sl.



ZAKON O VATROGASTVU



Mnoge odredbe va�e�eg Zakona o vatrogastvu jednostavno nisu dobre i dovode do niza nelogi�nosti. Op�enito Zakon dozvoljava veliku slobodu tj. da si lokalna zajednica organizira vatrogastvo na svom podru�ju kako �eli (profesionalno putem javnih postrojbi, dobrovoljno sa profesionalnom jezgrom, putem dobrovoljaca) to je naizgled dobro, ali ta po mojem mi�ljenju prevelika sloboda uz nedovoljno izra�en inspekcijski nadzor dovodi do nejednake vatroza�tite na podru�ju cijele RH, a time se izravno kr�i Ustav RH koji svojim odredbama jam�i jednako pravo na za�titu zdravlja, imovine itd. svim svojim gra�anima.

Nadalje, velika je nelogi�nost da zapovjednici koji profesionalno obavlja svoju du�nost odgovaraju podru�nom vatrogasnom zapovjedniku (bilo grada ili op�ine) koji ne mora biti profesionalac (�esto i sa ni�om �kolskom ili stru�nom spremom), tu se mora znati koje du�nosti zahtijevaju i koju stru�nu spremu, itd.



Prijedlog: - to�no propisati radna mjesta, potrebnu stru�nu spremu i potrebne kvalifikacije, nema ako on obavlja du�nost profesionalno onda ovo ili ako du�nost obavlja dobrovoljno onda ono, to�no se mora znati od vrha do dna koja mjesta su profesionalna, a koja mogu biti dobrovoljna i volonterska.



ZBRINJAVANJE VATROGASACA KOJI NE ZADOVOLJAVAJU UVJETE (zbog bolesti, starosti i sl.)



Svi mi koji se bavimo vatrogastvom bilo dobrovoljno, ali pogotovo profesionalci svjesni smo da se ve� nakon 45 godine �ivota smanjuju na�e fizi�ke sposobnosti na intervenciji (da ne spominjem 55 pa nadalje). To su godine kada se fizi�ki ne mo�e dati vi�e optimum na intervenciji, ali �teta je ne iskoristiti njihovo znanje, iskustvo i jo� mnogo �to�ta.

Danas ti ljudi kada odu u mirovinu vrlo se rijetko priklju�uju DVD dru�tvima, a to im je jedina mogu�nost da i dalje ostanu u vatrogastvu.



Prijedlog: - da se omogu�i da se dio ljudi koji za to poka�u interes postanu inspektori za�tite od po�ara (ni�e razine) tako da ti ljudi koji imaju golemo iskustvo mogu nastaviti obavljati vi�e nego koristan posao budu�i da o�ito ne�to op�enito u za�titi od po�ara ne �tima. U zadnje vrijeme imamo sve vi�e po�ara sa tragi�nim posljedicama i kod gra�ana, ali na�alost i nas samih.

- tako�er da se ti ljudi nastave raditi u �upanijskim uredima DUZS kao dispe�eri jer posjeduju iskustvo i na sli�nim mjestima. Naravno za tako ne�to treba pripremiti i zakonske odredbe, a one u kona�nici pridonose direktnoj u�tedi novaca, ve�oj sigurnosti gra�ana, ali i sigurnosti vatrogasaca da �e biti na neki na�in zbrinuti na op�eprihvatljiv na�in.



ZAKLJU�AK



U vatrogastvu, ali op�enito za�titi od po�ara ima puno mjesta za napredak. Ne tvrdim da ni�ta ne valja i da treba po�eti od po�etka, ali sigurno �elim da se neke stvari dovedu na vi�u razinu. Bit �u iskren prvenstveno:

- zbog mene jer mi je glava i onako u torbi, toga sam svjestan ja, ali i moja i na�e obitelji dok god idemo na vatrogasne intervencije.

- zbog Vas dragi kolege bilo dobrovoljni ili profesionalni koji odra�ujemo posao,

- zbog nastradalih kolega koji su dali svoje �ivote, da se ne ponovi na takav na�in. Rekao sam da smo ginuli i da �emo ginuti i dalje, ali to ne smiju biti ljudi koji ne zadovoljavaju osnovne uvjete za vatrogasce (da sad ne nabrajam koje).

- zbog onih me�u nama (zapovjednik Slavica i drugi) koji pla�aju danak ovog i ovakvog sustava vatrogastva i ljudi u sustavu.

- zbog svih onih koji �e se u budu�nosti baviti vatrogastvom i za�titom od po�ara u RH i da ne ponavljam vi�e.

Ovo neka bude podloga za konstruktivan razgovor svih onih koji �ele dobro sebi, ali i svima nama.

Ja znam da smo o ovim stvarima razgovarali bezbroj puta analiziraju�i ih, ali da li �e netko mjerodavan izna�i na�in da neke stvari pobolj�a i da se da prilika onima koji znaju i ho�e, vidjet �emo.



Sigurno da nisam nabrojao sve stvari u vatrogastvu koje bi mogle biti bolje zato svi Vi koji �ivite vatrogastvo dajte svoje konstruktivne prijedloge pa mo�da se ne�to i ostvari, a ovo moje razmi�ljanje neka bude podloga za daljnje nadogra�ivanje i napredak.



Va� Jozo!

Postovao jozo na 21.09.2007 20:35:49