Ozlije�eni u sredi�tu pa�nje



Pri akcijama spa�avanja na prometnicama od prije deset godina neke zemlje primjenjuju norme Me�unarodne sredi�njice za tehni�ku pomo� ICET (International Center for Emergency Techniques). Oslanjaju�i se na te norme profesionalni vatrogasci u Bernu razvili su 1999. sustav djelovanja, koji je od 2002. pro�iren na cestovna upori�ta za tehni�ku podr�ku u kantonu.



Cestovni promet broji svake godine mno�tvo smrtno stradalih i te�ko ozlije�enih osoba, koje se nerijetko moraju spa�avati iz olupina njihovih vozila. Kako bi u interesu unesre�enih vrijeme dolaska i spa�avanja bilo �to kra�e, potrebno je smi�ljeno ustrojiti cestovna upori�ta za tehni�ku pomo�, osposobiti snage za djelovanje i imati u pripravi alate prilago�ene dana�njoj tehnologiji vozila. Na mjestu nezgode odjel za tehni�ku podr�ku mora sigurno i izvje�bano vladati slo�enim zada�ama i u suradnji s policijom i sanitarnim slu�bama bez oklijevanja i �to je mogu�e obazrivije osloba�ati ozlije�ene osobe iz vozila koja su sudjelovala u nezgodi.







Postupak SAVER



Neovisno o najnovijem razvoju automobilske tehnike, bilo da se radi o podru�ju alternativnih pogona ili pobolj�anih sigurnosnih normi sa sve vi�e zra�nih jastuka, pojasevima za zatezanje i drugim elektroni�ki upravljanim sigurnosnim napravama, spasitelji moraju u svakoj prometnoj nezgodi postupati brzo i usmjereno. Kod toga poma�e postupak SAVER (Systematic Approach to Vital Emergency Response), koji je razvio ICET. Prema normiranom tijeku akcije spa�avanja, prete�ito s medicinskog motri�ta, te�i se trenutnoj skrbi i zbrinjavanju ozlije�enih i tek nakon toga njihovom osloba�anju iz olupine vozila. Kod toga je uvijek u prvom planu �ivotna funkcija ozlije�enih osoba. Ona i samo ona odre�uje vrijeme raspolo�ivo za akciju spa�avanja.



Pri odra�ivanju potrebnih radova sedmero�lani odjel tehni�ke podr�ke dijeli izme�u sebe �est faza radova, koji su to�no odre�eni i trebaju se izvr�avati jedan za drugim. Takav automatizam djelovanja ima prednost, jer tijekom akcije postoji tzv. "crvena nit". Va�no je kod toga, da kod svakog od njih postoji prilagodljivost i da po potrebi svaki od njih mo�e preuzeti bilo koju zada�u unutar odjela.



Spasila�ki vlak



Spasila�ki vlak voda za pru�anje tehni�ke podr�ke kod vatrogasaca u kantonu Bern sastoji se od navalnog vozila-prethodnice, vozila s posadom za tehni�ku pomo� i pokretne (samohodne) dizalice te sedmero�lane posade za intervenciju. Posadu �ini voditelj spasila�kog vlaka, voditelj odjela za podr�ku, osoba odgovorna za sigurnost, skrbnik za unesre�ene, navalni dio (dva vatrogasca) i jedna osoba odgovorna za sve radove u pozadini. Svakom od njih pripada odre�eni opseg rada, koji treba izvr�avati kao osnovnu zada�u.





Uobi�ajene zada�e:



� Voditelj tehni�kog vlaka (voditelj akcije [EL] iz cestovnog upori�ta za tehni�ku podr�ku),



� skrbi za uvid nad cjelokupnom situacijom,



� tra�i daljnja sredstva potrebna za pru�anje pomo�i,



� zajedno s voditeljem akcije sanitetskog odjela odre�uje redoslijed postupanja,



� koristi sredstva koja su mu na raspolaganju, odre�uje mjesto zadr�avanja drugih vozila,



� s voditeljem odjela za podr�ku dogovara postupke pri spa�avanju i podjeljuje naredbu svojoj radnoj skupini,



� odr�ava vezu s drugim odjelima koji sudjeluju u akciji,



� nadzire tok akcije.







Voditelj odjela:







� stupa u kontakt s voditeljem akcije, dogovara postupke i preuzima naredbu,



� odre�uje polo�aj pripadnicima odjela, vodi akciju iz neposredne blizine,



� u dogovoru s voditeljem odjela saniteta utvr�uje mjesto otvora za zbrinjavanje unesre�enog, upoznaje svoje suradnike sa situacijom i izdaje naredbu,



� odre�uje mjesto otvora za spa�avanje ozlije�ene osobe iz vozila, prenosi naredbu svojem odjelu,



� nadzire tok akcije na licu mjesta,



� pru�a pomo� pri izvla�enju ozlije�ene osobe.







Skrbnik:







� u blizini unesre�enog postavlja komplet za pru�anje prve pomo�i profesionalnih vatrogasaca Bern,



� oslovljava ozlije�enu osobu izvan vozila koje je sudjelovalo u nezgodi i zapo�inje sa zbrinjavanjem,



� uspostavlja stalnu vezu vatrogasna slu�ba � unesre�eni,



� �im je vozilo iz nezgode osigurano i u�vr��eno i ako postoji otvor za zbrinjavanje ulazi u unutra�njost vozila,



� daje podr�ku sanitetskoj slu�bi u izvr�avanju njihove zada�e.







Osoba odgovorna za sigurnost:







� obilje�ava mjesto nezgode*,



� priprema sredstvo za ga�enje*,



� zaustavlja istjecanje goriva,



� osigurava vozilo o�te�eno u nezgodi,



� ponovljeno stupa u kontakt s voditeljem odjela i preuzima zadatak,



� osloba�a zra�ne jastuke i po mogu�nosti u�vr��uje,



� isklapa elektri�nu struju (ako nije potrebna za podiza�e stakla, elektri�no namje�tanje sjedala i dr.),



� provjerava mogu�e opasnosti i poduzima mjere,



� za�ti�uje o�tre bridove na vozilu,



� uklanja krhotine stakla,



� ponovljeno nadzire stabilnost o�te�enog vozila.



(* - ako to ve� nije u�inila policija ili mjesna vatrogasna postrojba)





Navalni dio (dva vatrogasca):





� stupaju u kontakt s voditeljem odjela i preuzimaju zadatak,



� utvr�uju stabilnost o�te�enog vozila,



� uklanjaju stakla na vozilu (ako je potrebno),



� pripremaju otvor za zbrinjavanje (kontakt s unesre�enom osobom),



� u dogovoru s voditeljem odjela pripremaju otvor za izvla�enje,



� pru�aju pomo� pri izvla�enju ozlije�ene osobe,





Pozadinska podr�ka:





� osvjetljava mjesto nezgode,



� priprema materijal za u�vr��ivanje o�te�enog vozila,



� namje�ta hidrauli�ke naprave u radni polo�aj,



� provjerava radnu spremnost naprava i priprema druge materijale,



� priprema le�aj za izvla�enje ozlije�ene osobe,



� poma�e pri izvla�enju ozlije�ene osobe.





Op�enit tijek akcije:



Ako prisilni razlozi (opasnost izbijanja po�ara, eksplozije ili jako lo�e stanje ozlije�ene osobe) ne uvjetuje potrebu trenutnog spa�avanja unesre�enog (udarno spa�avanje), ozlije�eni se u pravilu medicinski zbrinjava izravno u vozilu u kojem je i stradao. Za to se kao prva mjera treba pripremiti odgovaraju�i otvor za zbrinjavanje (prednost ima manje iskrivljeno podru�je o�te�enog vozila, koje je nasuprot predvi�enog otvora za izvla�enje).



Skrbnik i sanitetski stru�njak sada imaju pristup do unesre�enog. Prije nego se poduzmu bilo kakve radnje spa�avanja, potrebno je osigurati i u�vrstiti vozilo. Onemogu�iti da se vozilo otkotrlja ili strovali u udolinu, u�vrstiti ga odgovaraju�im podlo�cima i po potrebi bo�nim potpornjima protiv mogu�eg zibanja.



Tek kad je vozilo osigurano, skrbnik i stru�njak saniteta mogu u�i u vozilo. Dok medicinsko osoblje zbrinjava ozlije�enog, oba navalna vatrogasca rade na pripremi otvora za izvla�enje. Poslije prosudbe situacije od strane voditelja odjela upori�ta za tehni�ku podr�ku i voditelja odjela saniteta o mogu�nostima obazrivog izvla�enja unesre�ene osobe, uz pomo� hidrauli�kih �kara i alata za razupiranje uklanja se krov i/ili vrata vozila radi �to obazrivijeg spa�avanja ozlije�ene osobe.



Ako su noge unesre�enog uklije�tene tako, da se ne mogu osloboditi bez ozlje�ivanja, treba s hidrauli�kim napravama (�kare, pro�iriva� i razupira�/dvosmjerni cilindar) tako�er napraviti odgovaraju�i otvor i u tom prostoru.



Organizacija:



Radi jam�enja vlastite sigurnosti mjesto nezgode (mjesto akcije) treba neodgodivo obilje�iti i osigurati, ako te mjere ve� nisu izvr�ene od strane prisutne policije ili mjesne vatrogasne postrojbe. Skrbnik se pribli�ava vozilu s prednje strane i poku�ava ostvariti kontakt s ozlije�enom osobom. Za vrijeme dok voditelj akcije prou�ava situaciju i s voditeljem saniteta odre�uje slijed postupaka prema va�nosti, pripremaju se hidrauli�ke naprave u unutarnjoj zoni (polumjer 5 do 10 m). a materijal koji nije potreban odmah odla�e se izvan te zone. Sve osobe, koje nisu izravno opunomo�ene za zbrinjavanje ili spa�avanje trebaju se zadr�avati izvan kruga polumjera 10 m. Sudionici pojedina�no preuzimaju samostalno zada�e koje su povezane s njihovom funkcijom. Voditelj akcije nadzire postupanja i upravljaju�i utje�e na njihov tijek.







Brzo, ali obazrivo



Svi planirani postupci trebaju se prosu�ivati s gledi�ta �to obazrivijeg spa�avanja. U pravilu se ozlije�enoj osobi odmah stabilizira vratna kralje�nica. Ozlije�enu osobu se ne smije izvla�iti iz vozila neuskla�eno. U na�elu treba ukloniti sve dijelove karoserije uokolo unesre�enog, da se ispod njegovog tijela mo�e obazrivo ugurati le�aj za spa�avanje. Radovi na vozilu smiju zapo�eti tek kad je unesre�ena osoba za�ti�ena od nenamjernog ozlje�ivanja. Od krhotina stakla �titi je se folijom sa zra�nim mjehuri�ima, kakva se primjenjuje za pakiranje osjetljivih roba.



Takva folija ima nekoliko prednosti u odnosu na vuneni pokriva�: nepromo�iva je, zahvaljuju�i svojem ustrojstvu mo�e prigu�iti manje udarce, izolacijske zna�ajke doprinose za�titi od hladno�e i osim toga je prozirna. To omogu�uje bolji nadzor nad unesre�enom osobom, a i njoj je ugodnije gledaju�i dnevno svjetlo i prate�i sve aktivnosti u vezi sa spa�avanjem. Budu�i da je u svitcima prili�no jeftina, mo�e se iz higijenskih razloga poslije uporabe ukloniti kao otpad. Osim toga cestovna upori�ta za tehni�ku podr�ku u kantonu Bern koriste i tzv. tvrdi pokrov (�titnik), koji �titi od ja�ih udaraca i krhotina. Izra�en je od gipke PVC folije debljine 6 mm kakva se �esto koristi za potiskivaju�i zaslon na ulazu u industrijsku halu.



Mjesna vatrogasna postrojba i cestovno upori�te



Najbli�a mjesna postrojba ili DVD, koja je u pravilu prva na mjestu doga�anja, posve�uje se u prvom redu osiguravanju mjesta nezgode, uspostavlja za�titu protiv izbijanja po�ara primjereno situaciji, poduzima prve hitne mjere u cilju spa�avanja �ivota, usmjerava dolaze�a vozila hitne pomo�i i vozila cestovnih upori�ta za tehni�ku podr�ku. Ona �e po zavr�etku akcije i o�istiti mjesto nezgode. Sve dok traju radovi spa�avanja, rukovo�enje je u rukama voditelja akcije cestovnog upori�ta za tehni�ku podr�ku. Poslije izvla�enja unesre�enog upravljanje i odgovornost za mjesto nezgode preuzima ponovno mjesna vatrogasna postrojba.



Slabe to�ke



Va�na posebnost pri spa�avanju na prometnicama je uska suradnja izme�u ljudi razli�itih struka. Druga�ije nego kod po�ara. koje vatrogasci sa svojim obrazovanjem i napravama ve�inom mogu sami obuzdati, kod spa�avanja ozlije�enih osoba iz vozila koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi, oni moraju zajedno s medicinskim osobljem pronalaziti mogu�nosti, zajam�iti zbrinjavanje ozlije�ene osobe i omogu�iti brzo i obazrivo spa�avanje, bez da se pritom ozlijedi unesre�eni ili spasitelji.



Budu�i da je pasivna sigurnost u podru�ju poja�anog ustrojstva putni�ke kabine sve slo�enija i to, da se pri gradnji vozila sve vi�e primjenjuju novi materijali i nove tehnologije, osoblje cestovnog upori�ta za tehni�ku podr�ku ne bi se smjelo uvje�bavati samo na odba�enim vozilima starije generacije. Da bi to osoblje moglo usavr�iti svoje znanje, potrebno im je i obrazovanje za zajedni�ko spa�avanje sa svim partnerima kao i prakti�no iskustvo u stvarnim akcijama. Mre�u cestovnih upori�ta treba tako organizirati, da dobrobit unesre�enog ne trpi zbog prevelike udaljenosti, ali ni �to se ti�e znanja i iskustva osoblja. S "Projektom kantonalnih zada�a vatrogastva u 2008. godini" (KAF 08), u Bernu se taj cilj trenutno ispituje i te�i se njegovom najbolje mogu�em ostvarenju.



Prou�avanje skupnosti problema i uvje�bavanje zajedni�kog rada



Cestovna upori�ta za tehni�ku podr�ku pola�u veliku va�nost na poja�anu izobrazbu. Cilj obrazovanja je, osposobiti se za �to je mogu�e br�e normirane i uvje�bane tijekove akcije, od stupnja pou�avanja preko uvje�bavanja do stupnja primjene. Zajedno s partnerskim organizacijama vje�be se obavljaju na za to pripravljenim vozilima, koja su preoblikovana sli�no onima kod stvarnih nezgoda.



Kroz te vje�be ra��lanjuju se razli�iti ustroji ekipa za spa�avanje, pobolj�ava jedinstveni jezik sporazumijevanja, a mogu se u vlastitom radu preuzimati korisna, stru�no specifi�na znanja drugih. Za �to bolje sporazumijevanje velika se pa�nja pola�e na jedinstvenu terminologiju. Voditelj akcije kod saniteta i voditelj cestovnog upori�ta za tehni�ku podr�ku utvr�uju zajedno potrebne postupke u raspolo�ivo odnosno potrebno vrijeme. To zna�i, voditelj akcije saniteta ne smije upu�ivati voditelju akcije cestovnog upori�ta stru�ne latinske izraze, s kojima ovaj ne mo�e ni�ta zapo�eti, nego se o�ituje razumljivo glede vremena, koje je obzirom na zdravstveno stanje unesre�enog na raspolaganju do njegovog izvla�enja iz vozila.



Voditelj akcije cestovnog upori�ta za tehni�ku podr�ku tako�er se izja�njava u "vremenskim jedinicama". On priop�ava voditelju akcije saniteta koliko mu je vremena potrebno za svaki pojedini postupak. Iz tih vremena saniteta i vatrogasaca, polo�enih jedno na drugo, dolazi se do ostvarljivih mogu�nosti pri spa�avanju. Iz toga mo�e slijediti svaki postupak, od udarnog spa�avanja (chrash izvla�enje) pa sve do veoma obazrivog postupanja.





Izvornik: Schweizerische Feuerwehr-Zeitung 4-2007



Pripremio �eljko Medve�ek

PRENESENO SA HVZ-a

Postovao drug na 13.11.2007 15:14:45