U Parizu je od 7. do 9. o�ujka 2008. godine odr�ano sredi�nje ovogodi�nje savjetovanje Me�unarodne zajednice vatrogasnih i spasila�kih slu�bi (CTIF-a) na temu uloge dobrovoljnog vatrogastva u ukupnom sustavu za�tite i spa�avanja.

Hrvatsku vatrogasnu zajednicu predstavljali su na�elnik, mr. �ejko Popovi�, tajnik Gabriel �pehar, ing. i tajnik Nacionalnog odbora za preventivnu za�titu i ga�enje po�ara, mr. Mario Star�evi�. U drugom dijelu savjetovanja, izvije�tene su vatrogasne organizacije o inicijativi ustrojavanja europske interventne postrojbe civilne za�tite, kao i financijskim sredstvima i projektima, koji se pripremaju u okviru Europske Unije za za�titu od katastrofa.



Doma�in i suorganizator savjetovanja bila je Vatrogasna zajednica Francuske, koja je doga�aj organizirala, sukladno njegovoj va�nosti, u Senatu, sjedi�tu zamjenika Predsjednika Republike Francuske.



Vatrogastvo u Europskoj Uniji

U uvodnom referatu Predsjednika Vatrogasne zajednice Francuske (FNSPF) Richarda Vignona, istaknuto je, da se za predstoje�e predsjedanje Republike Francuske Europskom Unijom priprema i Vatrogasna zajednica Francuske na na�in, da artikulira i objedini stavove vatrogasnih organizacija, te zajedni�kim nastupom vatrogasnih organizacija iskristalizira stavove prema Europskom parlamentu, i na taj na�in utje�e na procese odlu�ivanja.



Walter Egger, predsjednik CTIF-a, istaknuo je da je dostignuta razina sigurnosti i blagostanja najve�e bogatstvo europskog kontinenta, u kojem klju�nu ulogu imaju vatrogasci. Posebno je pri tome istaknuo va�nost regrutacije odgovornih i dru�tveno anga�iranih mladih kroz dobrovoljna vatrogasna dru�tva, kao i jo� uvijek postoje�u svijest mnogih poslodavaca, da u radno vrijeme daju na raspolaganje svoje djelatnike za odlaske na intervencije.



Nakon toga su referate i izlaganja podnijeli Jean-Marie Lincheneau, Francuska (generalni tajnik FNSPF-a), Dennis Davis, Velika Britanija (predsjednik zajednice britanskih hitnih slu�bi), Ralf Ackermann, Njema�ka (dopredsjednik VZ Njema�ke), Rui Silva, Portugal (Generalni direktor Vatrogasne zajednice Portugala), Manfred Seidl, Austrija (Predsjednik VZ Austrije), te �e�ki, �vicarski i poljski vatrogasni du�nosnici.







Kako unaprijediti dobrovoljno vatrogastvo?

U ve�ini europskih zemalja dobrovoljno vatrogastvo definirano je kao komunalna slu�ba, koja je u nadle�nost lokalne samouprave. Njegov pravni status je, me�utim, vrlo razli�it, tako da su organizacijski oblici dobrovoljnih vatrogasaca klubovi, udruge, postrojbe civilne za�tite, vatrogasna policija ili javne ustanove. Iz toga proizlazi i razli�ito organiziranje dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi u sklopu sustava za�tite i spa�avanja (za�tite od katastrofa), gdje je uloga i status razli�it, ali op�enito gledano nacionalne i me�unarodne institucije za�tite i spa�avanja nedovoljno integriraju i uzimaju u obzir potrebe i stavove vatrogasnih organizacija (tematika drugog dijela savjetovanja).



Kao zajedni�ki, manje-vi�e svuda prisutni problemi dobrovoljnog vatrogastva, pojavljuju se raspolo�ivost dobrovoljnih vatrogasaca u radno vrijeme, nedefinirane naknade za njihov izostanak s radnog mjesta, pravni i socijalni status, pad �lanstva (dijelom zbog sve starijeg stanovni�tva), medicinski standardi, razina osposobljenosti i opremljenosti (posebno u malim ruralnim sredinama), manjak iskustva na intervencijama te nedovoljne subvencije s vi�ih razina.



�esta je i nedovoljna senzibilnost od strane politi�kih, ali i vi�ih zapovjednih vatrogasnih struktura, prema delikatnim i sve ozbiljnijim problemima, s kojima se suo�ava dobrovoljno vatrogastvo. Najnoviji primjer su predstavljali propisi doneseni na razini Europske Unije, koji su ograni�ili "prekovremeni rad", tako da su npr. u Velikoj Britaniji te odredbe morale biti derogirane, jer bi u suprotnom upitno bilo ukupno funkcioniranje vatrogasne slu�be. Tako�er su i europske odredbe o jedinstvenom broju 112 donesene bez konzultacije vatrogasaca, �ime su uzrokovani zna�ajni problemi u implementaciji smjernica.



Istaknuto je, da nema odgovaraju�e alternative za dobrovoljno vatrogastvo, koje predstavlja �iroku bazu za�tite od katastrofa, pri �emu se u vrlo kratkom vremenu mo�e mobilizirati velik, skoro neiscrpan broj dobro motiviranih i osposobljenih stru�njaka (jer u svom redovnom radu obna�aju spektar svih mogu�ih zanimanja), a u odnosu na profesionalno vatrogastvo zahtijevaju neusporedivo manje tro�kova (ekonomski aspekt). Dobrovoljno vatrogastvo uravnote�uje za�titu urbanih i ruralnih sredina, tako da su vremena odaziva (dolaska na mjesto intervencije) u ve�ini zemalja planirana izme�u 7 i 20 minuta, �to je isklju�ivo s profesionalnim vatrogastvom za ravnomjerno pokrivanje ruralnih sredina nemogu�e izvedivo. Uz za�titne i ekonomske funkcije, dobrovoljno vatrogastvo ima i socijanu va�nost; tako su u nekim zemljama pokrenute �iroke akcije integracije �ena i svih dru�tvenih struktura u dobrovoljne vatrogasne postrojbe, a �iroka baza vatrogasne mlade�i garantira trajno obnavljanje �lanstva.



Kao problem se pojavljuje i model financiranja vatrogastva u mnogim biv�im socijalisti�kim zemljama, gdje je profesionalno vatrogastvo financirano s dr�avne ili regionalne, a dobrovoljno vatrogastvo s lokalne razine (kao i u RH), �to �esto dovodi do nesporazuma i razlika u opremljenosti (u korist profesionalnog vatrogastva).



Ukoliko se zadovolje osnovna na�ela poticanja i odr�avanja sustava dobrovoljnog vatrogastva, izme�u ostalog i kroz besplatno usavr�avanje u vatrogasnim �kolama, ukupno se ne pove�ava samo razina sigurnosti, nego se i zbog brzog dolaska na mjesto intervencije smanjuje broj poginulih osoba (u Austriji, zemlji organiziranoj na temeljima dobrovoljnog vatrogastva, broj poginulih na po�arima na milijun stanovnika je oko 7, �to je me�u najni�im koeficijentima u Europi). Dobrovoljno vatrogastvo u Austriji i Njema�koj dodatno osigurava bazu za regionalnu i prekograni�nu ispomo� Jedan od primjera je Republika Austrija, koja ima 99 intervencijskih dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi za za�titu od katastrofa, od kojih se svaka od njih sastoji iz 30 vozila i 177 vatrogasaca, �to �ini ukupno 2.970 vatrogasnih vozila i 17.523 vatrogasaca, pripravnih da u svakom trenutku mogu biti dislocirani izvan svog podru�ja djelovanja za cjelokupni spektar vatrogasnih intervencija.



Granice djelovanja

Me�utim, dobrovoljno vatrogastvo ima i svoje granice, t.j. pretjerano optere�enje dovodi do demotivacije i mogu�eg ugro�avanja sustava. Stoga je jedan od mogu�ih kriterija, kada treba prije�i na osnivanje profesionalne vatrogasne postrojbe, broj stanovnika grada (u Austriji i Njema�koj iznosi 100.000 stanovnika). Vatrogasci Velike Britanije u potpunosti se otklanjaju od odredbi vremena dolaska, nego temeljem procjena i planova utvr�uju razinu rizika, koja onda uvjetuje ustroj vatrogastva. Priznavanje osposobljavanja u vatrogasnoj organizaciji kroz vrednovanje u civilnom dru�tvu dodatno bi moglo potaknuti interes za �lanstvo u vatrogasnoj organizaciji.



Europska Komisija

Europska Komisija nema nadle�nosti nad zemljama �lanicama u pogledu vatrogastva, a niti neke zemlje �lanice (zakonodavstvo je u mnogim slu�ajevima u nadle�nosti regija), dok se s druge strane problemi gomilaju na sve vi�im razinama. Pionirski posao u tom pogledu pokrenula je njema�ka pokrajina Hessen, koja je u Briselu ustrojila ured, kako bi se pratilo i pravovremeno reagiralo na odre�ene inicijative, koje se mogu (pozitivno ili negativno) odraziti na vatrogasnu organizaciju. Iako na�elno nema nikakve ingerencije, Europska Komisija se sve vi�e upli�e u podru�je vatrogastva (gra�evinska preventiva, SEVESO-odredbe, uzbunjivanje/ jedinstveni broj za uzbunjivanje 112, potpora �rtvama katastrofa).



Tako je i nedavno usvojeni Lisabonski sporazum, koji �eka svoju ratifikaciju u zemljama �lanicama EU, utvrdio postupke pru�anja pomo�i na me�unarodnoj razini.



Europska intervencijska postrojba civilne za�tite

Ministar poljoprivrede i �umarstva Republike Francuske, Michel Barnier, izvijestio je o koracima, koji su doveli do dono�enja plana osnivanja europske intervencijske postrojbe civilne za�tite. Poslije katastrofalnog potresa u Gr�koj i Turskoj krajem pro�log stolje�a i poplava u sredi�njoj Europi 2002. i 2003. godine uo�eno je, da Europska Unija nije bila spremna kako na pravovremeno slanje djelotvorne pomo�i, tako i na osiguranje financijskih sredstava za potrebe sanacije �teta. Upravo zbog sve ve�e u�estalosti katastrofalnih doga�aja, uzrokovanih globalizacijom, tehni�kim napretkom, globalnim zatopljenjem, urbanizacijom, itd. posljedice nakon katastrofa poga�aju sve vi�e ljudi zbog sve ve�e koncentracije stanovni�tva u gradovima i strahovite ekspanzije obujma prometa svih vrsta.



Od nepripremljenosti do Lisabonskog sporazuma

Postoje�i plan aktivnosti u okviru Lisabonskog sporazuma poku�ava na europskoj razini umre�iti postoje�e sustave kroz ustrojavanje sredi�njeg nadzornog informativnog centra (MIC-monitoring information center), i uz obvezno reagiranje za slu�aj regionalne katastrofe. EU se obvezuje poticati projekte osposobljavanja i usavr�avanja itd. Svim aktivnostima upravlja Savjet za civilnu sigurnost, sastavljen iz vojnih i politi�kih du�nosnika. Taj operativni centar u Briselu bit �e zaposjednut stru�njacima, koji �e unapre�ivati analizu rizika i primjenu satelitskih tehnologija, a za sve vrste rizika (po�ari, poplave, tsunamiji, kemijske, biolo�ke i atomskle nesre�e, epidemije, terorizam) izradit �e se operativne procedure i popis interventnih postrojbi. Tako �e se pomo� upu�ivati u roku nekoliko dana, a financijska sredstva Fonda solidarnosti za sanaciju posljedica katastrofa dostupna �e biti ve� nakon 6 mjeseci.



Umjesto zaklju�ka: kome pripadaju vatrogasne udruge i nevladine organizacije?

Problem nejednoliko definiranih nadle�nosti pojedinih nacionalnih i regionalnih vatrogasnih organizacija jo� dugo �e ti�titi vatrogasce. Naime, EU prepoznaje i konzultira u procesima odlu�ivanja strukture civilne za�tite i za�tite i spa�avanja, koje u mnogim slu�ajevima ne integriraju krovne vatrogasne organizacije, a posebno ne dobrovoljne strukture, koje svoj rad baziraju na humanitarnosti, i shodno tome, imaju organizacijske oblike udruga i nevladinih organizacija. Financijska sredstva od 32 milijuna EUR-a godi�nje nedovoljna su za bilo koje ozbiljnije projekte i zna�ajna unapre�enja u podru�ju za�tite od katastrofa na podru�ju Europe. Kao otvorena i od ve�ine nazo�nih odobravana je inicijativa, da je neophodno potrebno ustrojiti Vatrogasnu zajednicu Europe, koja �e braniti i artikulirati stavove prema Europskoj Uniji.



mr. Mario Star�evi�



Preneseno sa stranica:HVZ-a

Postovao Acivi na 14.03.2008 19:08:02