Biti izlo�en vi�en i upam�en�





Pi�e: Stjepan Maksimovi�, in�. ZOP- a



Uvod



Biti svjedokom i sudionikom mnogobrojnih doga�aja iz na�e surove stvarnosti, u kojoj se svakodnevno - gube �ivoti i nestaje ljudskim umom i rukama, dugo stvarana imovina - po vokaciji zna�i , biti onaj koji promi�lja , predvi�a i svojim aktivnostima kreira budu�a kretanja. To je svakako izuzetno opasno i stresano .Danas biti tako orijentiran, zna�i , svoj �ivot provesti na svojevrsnoj raskrsnici � I zna�i biti izlo�en, vi�en i upam�en - po dobru ili po zlu . Dana�nji prilog na ovu temu posve�en je prvomu u naslovu nare�enom pojmu - izlo�enosti � i tematski �e se odnositi na izlo�enost vatrogasaca opasnostima, koje vrebaju sa svih strana . Spektar opasnosti je �irok - a kako je sezona po�ara - po doga�anjima na terenu - ove godine zapo�ela ne�to ranije aktualiziran i problem vrlo �estog boravka vatrogasaca na otvorenom prostoru - jednoj od od takovih opasnosti - pomalo neobi�noj biti �e rije�i ovdje � naime dana�nji prilog posve�en je pratiocima �ovjeka kada on boravi u prirodi.





I



Krpelji podmukli smrtono�e



Prostor u kojemu se �ovjek ra�a, �ivi i umire, on po prirodnim zakonima dijeli sa mnogim vrstama organizama . Mikroorganizmi koje su prisutni u njegovu okoli�u mogu biti i jesu razli�ito obojeni s razli�itim funkcionalnim atributima. Oni mikro organizmi primjerice ( virusi, bakterije, gljivice, rikecije,) koji su u tome prostoru ozna�eni kao izvori prirodno �ari�nih infekcija naj�e��e su virusi iz skupine arbovorusa skupine B , spirohete i rikecije .

U narodu odavno postoji spoznaja da je �itavi niz infekcija i oboljenja ljudi vezan uz boravak u prirodi i za bolesti koja se sa - divljih �ivotinja i njihovih pratioca - pod odre�enim uvjetima �prilagodljivim transmisiji sa - oboljele �ivotinje prenose na - na nekog od trasmitetera - u ovom slu�aju krpelja potom i na �rtvu koje kada se prakti�no zatvori za�arani krug te zapo�ne agonije zvana krpeljni meningoencefalitis ili pak lajmska bolest( lyme disease)�



Sezona krpelja( njegove aktivnosti ) po�inje otprilike u isto vrijeme kada i prve intervencije vatrogasaca na otvorenom prostoru a kako nemaju veliki radijus kretanja i oni uglavnom do�ekuju �rtvu







Iksodidni (pasnjacki) krpelji ima va�nu ulogu transmitera oboljenja njegovi se �svi razvojni oblici hrane krvlju mnogih �ivotinja larve; �e��e parazitiraju na sitnim glodarima. pticama, nimfe na �ivotinjama srednje veli�ine, a odrasli oblici na krupnim �ivotinjama, a �ovjek mo�e da bude �rtva svih razvojnih oblika krpelja � HABICHT G.S. et al.:Sci,Am 275, 78 � 83 ,l987 ,

Virusnih � tri tipa krpeljnoga meningoencefaltisa - dalekoisto�nog tipa �iji su simptomi naj�e��e jaka glavobolja anoreksija povra�anje slabost hiperestezija i fotofobija temperatura je 38,5�C . Letalitet bolesti dose�e i do 25%:

Centralno evropski tip bolesti prolazi u dvije faze u prvoj fazi bolest nalikuje gripi traje oko sedmicu poslije �ega slijedi pobolj�anje: Druga faza protje�e s klini�kim tokom sli�nim gore ve� spomenutom tipu i u najve�eg broja bolesnika ima benigni tok i u te�ih oblika javlja se paraliza mi�ica ramenog pojasa



bakterijskih



lajmske bolesti(erytrema cronicum migrans )prijenosnik krpelj iz roda Ixodes )�sistemsko zonozno oboljenje koje izaziva Bborrelia burgdorferi -karakterise je posebna koza lezija u vidu erytrema chronicum migrans ,a pra�ena je malaksaloscu glavoboljom bolovima u misicima i zglobovima povi�enom tjelesnom temperaturom a kasnije poslije vise nedjelja mjeseci ili godina mogu se javit reumatske kardijlne i neurolo�ke promjene� BENENSON A.S.. CONTROL OF COMMUNICABILE DISEASES IN MAN 14-th edit WASHINGTON 1985.

Inkubacija traje od 3 � 32 dana - Nije dokazano preno�enje bolesti sa �ovjeka na �ovjeka ,ali postoji mogu�nost preno�enja b.burgdorferi sa oboljele majke na fetus. Sezona javljanja ove bolesti je 6 i 7 mjesec Ranim uo�avanjem i otkrivanjem prisustva spre�avaju se kardijalne, neurolo�ke i reumatske tegobe.



.

PREVENTIVNO DJELOVANJE NAJVA�NIJI SEGMENT ZA�TITE LJUDI KOJI BORAVE U PRIRODI





Svi stru�ni i medicinski radovi upu�uju na zaklju�ak da je najefikasnija mjera za�tite od uboda krpelja izbjegavanje boravka prirodi u vrijeme aktivnosti krpelja - a to je vremenski gledano od 5 do 9 mjeseca Kako vatrogasci prakti�no u tom vremenskom intervalu imaju i najve�i broj intervencija na otvorenom prostoru mogu�nost da ih ubod krpelja suo�i sa veoma te�kim komplikacijama - sa paklom opakih i u kasnim vazama te�ko izlje�ivih bolesti izrazito pove�ana- ova mogu�nost kao preventivna mjera otpada - te se valja u preventivnom djelovanju prikloniti drugim oblicima - preventivnog djelovanja - kako bi se za�titili otvoreni dijelovi tijela i na taj na�in jednostavno sprije�io kontakt sa krpeljom.

Tako�er moramo napomenuti da prakti�no gotovo i nepostojni ni mogu�nost pripreme zemlji�ta za du�i boravak - jer se vatrogasci direktno iz vozila upu�uju na prve crte odbrane - to je naro�ito prisutno kod brzoga mijenjana po�arnog fronta, rastezljivosti po�arnih granica i drugih unutra�njih i vanjskih �imbenika nastanka i razvoja po�ara te uvjeta za njegovo vremensko i prostorno razvijanje .

Naj�e��a mjera preventivna mjera koje se u praksi primjenjuje u za�titi tijela od kontakta sa krpeljom - je za�tita otvorenih dijelova tijela odgovaraju�om odje�om i obu�om. Po�eljna je �esta kontrola odje�e obu�e i naro�ito i pa�ljivo odstranjivanje krpelja sa iste - te primjena repelenta za otvorene dijelove tijela. A nad osobama koje za vrijeme boravka na terenu ili nakon njega poka�u simptome malaksalosti , glavobolje i bolovima u mi�i�ima zglobovima, povi�ene temperature te uve�anje limfnih �vorova �. Potrebno je omogu�iti stru�nu medicinsku pomo�



Stjepan Maksimovi�

Postovao stjepan na 19.04.2007 21:01:13