Pred nama je vrijeme optimalizacije vatrogasnih resursa i ustrojstvenih promjena.
Toga posla i njegovih posljedica, boje se oni koji su u dobrovoljno vatrogastvo ili vatrogastvo u opće ušli sa figom u džepu. Svi ostali željno očekuju raduju se najavljenim promjenama, jer one sa sobom nose vrlo kvalitetan pomak u cjelokupnom vrednovanju - u prvom redu neposrednih izvršilaca - operativnih radnji i postupaka, Vatrogasaca i dakle vatrogastva kao stupa i elementarne sastavnice sustava zaštite i spašavanja u nas.
Prisjetimo li se davne 2000 godine, u kojoj smo apostrofiravši činjenicu ; Da nije od presudnog značaja za uspješnost neke intervencije , dolazak prvog vatrogasca i vatrogasnog vozila, već da je nužno i neophodno da na samo mjesto događaja u što kraćem mogućem vremenu stigne vatrogasno odjeljenje (sa oko 10 pripadnika ) i pripadajućom tehnikom - te isticali što je svako pozivno minimalnu potrebnu opremu za početnu intervenciju uokvirenu sa 4 izolacijska aparata, sa ugrađenim spremnikom potrebnih sredstava za gašenje na vozilu, te za spašavanje sa visina do osam metara - spasilačku ljestvi sastavljača ili rastegača - praktično- otvorili pandorinu kutiju megalomanije - u kojoj je svako naselje, selo pa čak i zaseok trebalo - iako za to nije bio stvarne potrebe - s obzirom na dugo vođene i sigurno relevantne statističke pokazatelje o broju požara u svakoj sredini imati sukladno zakonskim propisima vatrogasnu postrojbu minimalno 10 vatrogasaca.
- Stvorivši na taj način pravne pravne temelje za ono što je uslijedilo kasnije , a to je prisjetimo li se samo se samo inspekcijskih u koja su zapovjednici predsjednici ,načelnici općina bili surovo kažnjavani - za propuste koje je, zapravo, netko učinio doslovce prepisavši nečiji uradak . i ako je struka (naše obrazovne institucije opredijeljene ka izobrazbi u vatrogastva sasvim jasno ukazivala na neke druge praktičnije, djelotvornije i daleko, daleko jeftinije oblike organiziranoga djelovanja što bi sigurno je to, rezultiralo kvalitetom ... Potom svih onih fantastičnih izmjena i dopuna zakona čime se samo dodatno otežavala već i onako vrlo, vrlo tešku situaciju u vatrogastvu u cjelini ... pa centraliziranja i decentralizacije .... vatrogastva u kojima smo umalo potpuno uništili ono što je u našem vatrogastvu najvrednije njeno profesionalno jezgro – kada smo jednostavnim potezom pera spustili vatrogasnu djelatnost na razinu lokalne uprave - a pri tom zaboravili na financiranje -takovoga sustava ....sjetimo se famoznih štrajkova upozorenja vatrogasca u svim gradovima - krvave borbe za minimalne financijske standarde .. da ne nabrajam dalje sve ono čime smo se bavili minulih godina - i čega smo to sve bili svjedoci - Jer ispast će da netko od nas nije u cijelosti razumio srž vatrogasne djelatnosti nije razumio njegov potencijal njegove potrebe , a upustio se u avanturu zvanu
Zakonodvno i ustrojstveno uobličavanje Hrvatskoga vatrogastva -
Da bi se osigurala učinkovitost zaštitnoga sustava na cijeloj teritoriji RH ,potrebna je , idu tome u prilog i struče analize, dobra pokrivenosti čitavoga teritorija kvalitetnim stručno osposobljenim kadrom i dakako adekvatno tomu -kvalitetno opremljene vatrogasne cjeline koje će svojom učinkovitošću umnogome doprinijeti uvećanju kvaliteta i to na račun kvantiteta .upravo iz toga razloga
Slijedi preraspodjela vatrogasnih resursa vatrogasnih snaga i sredstava - ona je nužnost i neminovnost koju valja prihvatiti .
Naš sustav stručne izobrazbe vatrogasaca iznjedrio je za ovo vrijeme unatoč, svemu vrlo kvalitetne visoko obrazovane ljude,koji nisu ( tjekom školovanja sjedili na ušima, gricakli nokte čeprkali nos i da ne nabrajam što sve još im spočitavaju ) vječni kočničari a, u prvom redu čuvari svojih osobnih strateških interesa - Dakle ljude, čiji potencijal ovo društvo mora iskoristiti - on to naravno i hoće ,ono to naravno i želi – A oni će - vrlo brzo će se to pokazati na razini strateškog odlučivanja - stvoriti pretpostavke za ono o čemu se se stalno govori i za ono što je od presudnog značaja za uspješnost intervencije - (ali da se odmah razumijemo ne bilo kakovu uspješnost - ne onu uspješnost koju smo isticali kvalitetnom, iako su financijski pokazatelji išli u prilog upravo suprotnome -štete od požara i gašenje požara milijunske a mi, mi ih proglašavamo najvećim uspjehom pa se onda usput još na račun takve uspješnosti okrene kakvo prase i da kako za osobito zalaganje odličjima okite ljudi koji ih ne zaslužuju - nužno naglašavam da se ne radi o malim ljudima običnim vatrogascima, koji su svojim znojem ugasli požar već o sasvim sasvim drugim i drugačije pozicioniranim osobama – Dajmo dakle priliku mladima – na njima svijet ostaje – i shvativši da izrečeno u naslovu ima svoj duboki smisao i značajne prihvatimo - da je sazrijelo vrijeme za drugačiji pristup vatrogastvu i djelatnosti zaštite od požara, za drugačiji pristup zaštiti i spašavanju.
Drugačije ne ide!
Stjepan Maksimović,inž ZOP-a Postovao stjepan
na 11.12.2008 18:56:52
|
na 12. prosinca 2008 14:23
na 12. prosinca 2008 15:11
na 12. prosinca 2008 18:12