Zapovjednici u strahu šalju gasitelje na intervenciju, posebno jer na sudu još nije određena odgovornost za tragediju na Kornatima.
piše:Gorana Banjeglav
Foto: arhiv
U subotu će se navršiti godina dana otkako se rutinsko gašenje požara na Kornatima pretvorilo u strašnu tragediju koju će Hrvatska zauvijek pamtiti. Nakon dojave o požaru koji prijeti kućama, 23 vatrogasca krenula su na Kornate. Fotografije koje su snimali putem pokazuju da nisu strahovali pred onim što ih čeka, čak ni kad su se spustili u uvalu Lučice, gdje ništa nije ukazivalo na to što će se dogoditi.
A samo nekoliko sati kasnije, u borbi s vatrenom stihijom živote je izgubilo 12 vatrogasaca. Vodice, Tisno i Šibenik danima su oplakivali svoje heroje.
Nakon prvotnog šoka, svi su se mogli samo nadati da se takvo što više neće ponoviti. Vrh vatrogasne zajednice i hrvatska vlast obećavali su da će učiniti sve da se događaji s Kornata nikada više ne ponove.
Uoči godišnjice tragedije, upitali smo Jordana Žaju, tajnika Vatrogasne zajednice Šibensko-kninske županije, je li moguće da se kornatska tragedija ponovi i što se učinilo da se takvo što spriječi.
- Pa uvijek postoji strah da će se nešto dogoditi, pogotovo kad se radi o Kornatima. Oni su daleko i dugo se putuje, ali sad smo počeli koristiti brodove. Nažalost, radioveza još uvijek je ista. Unatoč nedostatcima nije promijenjena, ali mi nismo ti koji je mogu promijeniti - kaže Žaja, dodajući da se zaštitna oprema koju koriste šibenski vatrogasci poboljšala. Ističe da se nova oprema konstantno nabavlja, ali da nikad nije dovoljno sigurna.
Ove se godine Šibensko-kninska županija suočila s nizom jakih požara,
a jednog su dana vatrogasci izlazili gasiti požare čak 18 puta. Zapovjedni kadar strahuje kod svake intervencije budući da još nije određena odgovornost za kornatsku tragediju na sudu, kaže Žaja. Osim zapovjednika, i majke i očevi gasitelja strahuju kada njihovi sinovi odlaze gasiti požare.
Ove godine
šibensko-kninskim vatrogascima najmanje novčanih sredstava
No, kornatska tragedija najmanje je uplašila hrabre vatrogasce, koji svaki požar odlaze gasiti s istim žarom. Broj mladića koji dolaze u vatrogasnu zajednicu sa snom da postanu vatrogasci nije se smanjio, no najveći je problem kako ih motivirati, ističe
Žaja.
Tajnik Vatrogasne zajednice bez problema se prisjetio prve intervencije koja je uslijedila nakon kornatske tragedije.
- Bila je to intervencija slična onoj na Kornatu, jednako teška i opasna. Bilo je to nedaleko grada Šibenika, na Grebaštici. Bilo nam je teško nakon tragedije - ispričao nam je
Žaja.
Istraga o tomu što se događalo
u poslijepodnevnim satima 30. kolovoza 2007. još nije završena.
urple'>
Svoje su živote na Kornatu izgubili Ivica Crvelin i njegov sin Ante, Hrvoje Strikoman, Gabrijel Skočić, Dino Klarić i maloljetni Marko Stančić. U bolnicama u Zagrebu i Splitu preminuli su Tomislav Crvelin, Marinko Knežević, Ivan Marinović, Josip Lučić koji je civilni vojni rok služio u DVD-u Tisno, maloljetni Karlo Ševerdija, a dvanaesta žrtva kornatske tragedije bio je Ante Juričev-Mikulin.
Jedini preživjeli vatrogasac Frane Lučić u proteklih godinu dana usredotočio se na oporavak, izbjegavajući medije.
Zaboravljajući u kojoj se županiji dogodila kornatska tragedija, Vlada RH ove je godine najmanje sredstava iz proračuna osigurala šibensko-kninskim vatrogascima. Čini se da životi hrabrih vatrogasaca ne vrijede jednako u svim županijama. Šibensko-kninska županija druga je u Hrvatskoj po broju požara koji izbiju, ali je zadnja po sredstvima kojima može pomoći osigurati živote svojih heroja.
preuzeto sa:Javno.com
na 28. kolovoza 2008 08:51
na 28. kolovoza 2008 09:48
na 28. kolovoza 2008 10:32
na 28. kolovoza 2008 10:36
na 28. kolovoza 2008 10:54
na 28. kolovoza 2008 14:26
na 28. kolovoza 2008 15:53
na 28. kolovoza 2008 17:11