Koje su to snage za po�ar dimnjaka , u jednom slu�aju 3 vozila i 9 vatrogasaca , a u drugom 1 vozilo i 2 vtrogasca ,rezultat efikasnosti isti , dali se malo ne prepucavamo ili smo neznalice da ocijinimo vrstu po�ara dimnjaka.

Mene opet zanima �ta se u dimnjaku ima gasit...na po�arima dimnjaka na kojima sam ja bio smo samo vr�ili nadgledanje izgaranja �a�i u dimnjaku...mo�da grije�im...i 3 vozila sa 9 vatrogasaca?? Osim ako je dojava bila da je i krovi�te u plamenu...

Ne mo�emo globalno re�i koliko je potrebno vatrogasaca potrebno za ga�enje dimnjaka. Postoje vi�e vrsti po�ara dimnjaka. Po�ar u po�etnoj fazi, razbuktali po�ar i po�ar u zavr�noj fazi. Svaki od nabrojenih ima svoje karakteristike i svoju taktiku. Zatim sve ovisi i o visini dimnjaka, da li je dimnjak o�bukan ili ne, prolaze li drvene grede sasvim uz dimnjak ili su po propisu udaljene, od kakvog je materijala dimnjak izgra�en (cigla, schidel, salonit cijev). U svojoj praksi imao sam slu�aj da drvena greda prolazi KROZ dimnjak. Sve to utje�e i na to da je bolje da ima� vi�e ljudi. Moja teorija je da je za po�ar dimnjaka sasvim dovoljno 3 - 4 vatrogasca. U praksi naj�e��e idu dvojica. napravi�e i oni svoj posao, ali uz vi�e napora i truda.

Taktika ga�enja po�ara dimnjaka u mojoj postrojbi je da dolaskom na mjesto doga�aja izvidi� o kakvom se po�aru radi, a zatim procijeni� da li je potrebno ga�enje prahom, a zatim se ide na �i��enje dimnjaka, odnosno izbacivanje �ara iz dimnjaka kroz vrata�ca na najdonjem dijelu dimnjaka, naj�e��e u podrumu. �ar se iznosi van objekta i gasi se vodom. Intervencija je zavr�ena kada smo izbacili sav �ar iz dimnjaka, provjerili sve katove, tavan i podrum da je temperatura zidova dimnjaka pala. Na kraju je potrebno podrum po�istiti od �a�e, me�utim naj�e��e to doma�ini urade sami. Postoji i teorija da se po�ar dimnjaka nadgleda, me�utim to iziskuje puno vremena,a ovisi o nekakvim uvjetima, a to su da dimnjak mora biti izgra�en po propisima, da iskre koje lete iz dimnjaka ne ugro�avaju okolinu, tj. da ne pro�ire po�ar na susjedni objekat i sl. Prva varijanta je najbr�a i najsigurnija.

Najbolji pokazatelj �to se mo�e dogoditi iz jednog "obi�nog" po�ara dimnjaka, je po�ar krovi�ta koji je opisan na vatrogasnom portalu, a sanirala ga je JVP Krapina. Ukupna �teta oko 100 000 kuna. Nijedan po�ar nije za potcjenjivanje.

@ Firewall sla�em se s tobom...uvijek mo�e nastati veliki problem i nema krova, ali di�i na ho-ruk 3 vozila i 9 vatrogasaca po meni je pretjerano ako gori samo �a� u dimnjaku. Sla�em se da prvo jedno vozilo ide i nakon procjene ako je potrebno di�i jo� ekipa...

Da vas sve informiram krivo jke navedeno.To je bio po�ar dimnjaka na monta�noj ku�i sendvi� zidovi od daske staklene vune i gips plo�a .
Vatra se sa dimnjaka pro�irila na krovi�te koje je bilo od salonitni plo�a i u�la je u jedan dio zida,samo toliko da se ne pravimo pametni a i vrijeme i stanje na cesti je bilo zimsko tj.vladali su zimski uvjeti,pa je stoga bolje poslati i vi�e vozila odmah jer se nikad nezna �ta se mo�e dogoditi eto toliko.
POZDRAV KOLEGAMA MA GDJE BILI!!!!!!!!!

Ma sve je u redu. Vi najbolje znate zbog �ega ste poslali toliko ljudi na intervenciju. Ovo �to smo mi pisali to je na�e mi�ljenje da se to doga�a u neko idealno vrijeme, da su ceste suhe, itd. Neke postrojbe �alju na po�are dimnjaka dva, tri ili �etri vatrogasca. Logi�no je da se iz po�ara dimnjaka mo�e po�ar pro�iriti i na dijelove krovi�ta, pa u tome ni�ta nije lo�e ako na intervenciju uputite vi�e ljudi. Jedna uzre�ica biv�eg nastavnika u Vatrogasnoj �koli u Zagrebu, gospodina Mrvelja: Od vi�ka glava ne boli, ali od manjka mo�e da zaboli. Misle�i pri tome da je bolje na intervenciju uputiti vi�e ljudi, pa ako je potrebno vrati� ih natrag, nego da krene� sa malo ljudi, pa dok se uzbune druga ekipa, treba pro�i dosta vremena.