Mladen Jurin: Možete imati sto kanadera, ali požar gase vatrogasci
Za borbu s požarima ovo ljeto imat ćemo spremno oko 5000 ljudi. Oni će biti kao jedna postrojba, razmješteni po cijelom priobalju, uz koordinaciju zajedničkog centra u Divuljama
Pred vratima je nova protupožarna sezona, prava vojska od 5000 gasitelja upravo prolazi kroz završne pripreme. Servisiraju se protupožarne letjelice, a Hrvatska u drugu sezonu kreće s najviše kanadera, zračnih traktora i druge opreme dosad.
Problema, međutim, ne manjka u vatrogasnim postrojbama. Javnost se već nekoliko mjeseci pita kako će se vatrogasci prilagoditi novim pravilima rada. Novi Zakon o radu, umjesto smjena i prekovremenih sati, i njima je prvi put propisao osomosatno radno vrijeme. Neki idu i korak dalje, pitajući se znači li to da će vatrogasna profesija biti dovedena u neke apsurdne situacije. Hoće li zbog novog radnog vremena morati birati između poštivanja zakona s jedne, i spašavanje imovine i ljudi »nakon radnog vremena« s druge strane? Hoće li se vatrogasna intervencija prekidati nakon osam sati u situaciji kad požari zaprijete kućama? O brojnim vatrogasnim temama, a ponajprije o tome kako razriješiti novo stanje vezano uz status vatrogasne profesije
za Vjesnik govori glavni vatrogasni zapovjednik Republike Hrvatske Mladen Jurin.
urple'>
• Što se to događa sa statusom vatrogasaca? Može li se ta zavrzlama s osmosatnim radnim vremenom nekako ispraviti?
- Postoji način, ali najprije moram reći da su zahtjevi da se mijenja Zakon o radu poprilično ishitreni. Bojim se da će to biti teško moguće. Radi se o zakonu kojim se naše zakonodavstvo usklađuje s onim u Europskoj uniji. Riječ je o zaštiti radničkih prava, uz zajamčeno osmosatno radno vrijeme i tu teško da se nešto može mijenjati.
Vatrogasci već dugi niz godina rade po modelu 12-24-12-48 sati. Takvom načinu prilagodili su se i oni i nastava i uvježbavanje.
urple'>
• Znači li to da zahtjeve vatrogasaca smatrate opravdanim?
- Apsolutno. Previše smjena u kratkom vremenu nikako ne bi povećalo kvalitetu naših intervencija. Na sreću, novi Zakon o radu dopušta da se sadašnja situacija popravi. On propisuje osmosatno radno vrijeme, osim ako se to ne regulira drugim propisima, a mi jedan takav imamo - Zakon o vatrogastvu, a u Ministarstvu unutarnjih poslova već postoji prijedlog njegovih izmjena radi zadržavanja modela 12-24-12-48. Istina, s prekovremenim satima će teže ići, no i to se može riješiti slobodnim danima ili na neki sličan način, ali opet kroz isti zakon.
urple'>
• Kako gledate na upozorenja da su vatrogasci sada primorani kršiti jedan ili drugi zakon?
- To je, nažalost, istina. Zakon o radu je na snazi, baš kao i Zakon o vatrogastvu. Jedan propisuje osmosatno radno vrijeme, a drugi ne. Zato se i ide s prijedlogom izmjena. O tome je postignut dogovor sa sindikatom i udrugom profesionalnih vatrogasaca. Namjera je da se u izmjene ide što prije. No, istine radi, moramo znati da se intervencija između dvije smjene može dogoditi bez obzira bilo radno vrijeme osam ili dvanaest sati. Smjene se događaju na terenu, ali nitko ne može napustiti požarište prije nego što dobije zamjenu.
urple'>
• Čini se da je prošlog ljeta Hrvatsku napokon zaobišao veći broj požara. Što kažu vatrogasne statistike?
- One govore nešto posve drukčije. Bez uvrede, ali prošla nam je sezona bila sve samo ne lagana.
Vaš dojam je najbolja potvrda da smo dobro radili posao. U većem dijelu domaće javnosti lani se čula slična ocjena kako na priobalju nije bilo požara kao prijašnjih godina. Istina je, međutim, drukčija. Na otvorenom prostoru lani je gorjelo više od 2100 puta. To što su kvalitetne i pravodobne intervencije rezultirale time da niti jedan požar nije eskalirao, najbolje pokazuje kako je radio naš vatrogasni sustav.
urple'>
• No, takav se dojam stvorio jer nije bilo požara većih razmjera.
- Istina. Lani niti jedan požar nije poprimio razmjere onih velikih ili katastrofalnih. Nitko nije stradao i nijedna građevina nije oštećena. Ali, morate znati da je to zato što smo 90 posto prošlogodišnjih požara ugasili unutar samo četiri sata. Toliko vremena bilo nam je dovoljno da uočimo vatru, angažiramo potrebne snage, djelujemo i ugasimo je. Čak 88 posto požara nije se proširilo na površinu veću od pet hektara. Zato i tvrdim da je prošla sezona za nas vatrogasce bila i zahtjevna i uspješna. Do te mjere da bih odmah potpisao da i ove godine imamo iste rezultate.
urple'>
• Nekad ranije požari su se gasili danima pa i tjednima. Što se promijenilo u međuvremenu?
- Promijenio se pristup. Požare smo prijašnjih godina jednostavno čekali, a tek nakon dojave upućivali snage na intervenciju.
Posljedice takvog pristupa možda najbolje ilustriraju požari na Korčuli i cijelom južnom priobalju s kojima smo se borili 1998. i 2000. godine. U njima su, nažalost, opožarene goleme površine, no upravo su ta iskustva potaknula drastične promjene. Sad idemo nekoliko koraka ispred požara. Prije sezone prebacujemo dodatne vatrogasne snage na otprilike 25 dislokacija, posebno osjetljivih lokaliteta na priobalju. Koliko god se to nekome činilo skupljom opcijom, ona se pokazala puno učinkovitijom.
urple'>
• Kako to sad izgleda na terenu?
- Uvođenjem dislokacija dobili smo vatrogasce na stalnim dežurstvima, koji na gašenje kreću odmah. Na takve nas je promjene potaklo i to što se pokazalo da članovi dobrovoljnih društava ipak trebaju određeno vrijeme za okupljanje. Naravno, unaprijed dislocirane snage ne isključuju druge segmente vatrogastva, no ovime imamo najbržu moguću prvu intervenciju, a sve nam to na kraju donosi uštede. Sad nam tako u pomoć sve manje trebaju dolaziti zračne snage, dok su prijašnjih godina, u čak 90 posto slučajeva lokalne vatrogasne snage pozivale kanadere i zračne traktore. Tako smo uz opožarene površine trošili golema sredstva. Primjera radi, lani smo samo 20 posto požara gasili zračnim snagama.
urple'>
• Mnogi se pitaju može li se hrvatski vatrogasni sustav mjeriti s onima koje imaju druge europske zemlje?
- Kad je u pitanju ocjenjivanje i usporedba, najbolje je kad naš rad ocjenjuju drugi. Reći ću samo to da su nedavno u zemljama regije, kanadski stručnjaci spominjali naš vatrogasni sustav kao primjer drugima. Kako se svi manje-više koristimo kanaderima, kanadski stručnjaci nedavno su analizirali djelovanje vatrogastva u zemljama Sredozemlja. Od naših susjeda dobili smo potvrdu da je upravo Hrvatska spominjana kao pozitivan primjer dobro postavljene vatrogasne organizacije.
urple'>
• Možemo li se uspoređivati?
- Hrvatska svoje vatrogastvo u prvom redu treba uspoređivati sa zemljama koje imaju slične rizike, a to znači s mediteranskima. Jedna Austrija, Švicarska ili Njemačka ne trebaju glavnog vatrogasnog zapovjednika jer nemaju požare velikih razmjera.
Ni modeli nisu isti. Neke zemlje kombiniraju profesionalni i dragovoljni koncept vatrogastva, druge su ga organizirale pri ministarstvima obrane, a neke čak posebno obučavaju i šumske radnike. Različiti su pristupi, no svaka je zemlja vatrogastvo prilagodila svojim potrebama. Činjenica je da kod nas požari puno rjeđe izmiču kontroli, nego nekim drugim državama. Možda je i to razlog što se hrvatski vatrogasni sustav posebno cijeni.
urple'>
• Jeste li zadovoljni suradnjom s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom?
- HVZ je organizacija dobrovoljnih vatrogasaca i postrojbi, a posebno su ključne njihove članice. Meni su važni županijski vatrogasni zapovjednici i operativne dobrovoljne snage, no HVZ je iznimno važan za Hrvatsku. Nekad se profesionalni vatrogasci ljute kad to često ponavljam, no reći ću opet: Dobrovoljno vatrogastvo je nositelj zaštite od požara u Republici Hrvatskoj. Postoji 61 profesionalna vatrogasna postrojba. Oni imaju svoje radno vrijeme, ali jedan DVD živi cijeli dan u svom mjestu. Njegovi članovi rade na osposobljavanju, sumještane uče prevenciji, a uspijevaju pridobiti i mlade u ta društva. Oni su nositelji cijelog našeg sustava vatrogastva i zato jer ih je 1808 u cijeloj zemlji. Da nema njih, teško da bi se netko zaposlio u vatrogastvu.
urple'>
• Protupožarna sezona službeno počinje 1. lipnja, je li već spreman sastav vatrogasnih snaga za ovo ljeto?
- Već sad možemo upotrijebiti protupožarne snage iako sezona službeno počinje za mjesec dana. S druge strane, to ne znači da ćemo cijeli sustav pokrenuti 1. lipnja. To bi nas poprilično koštalo, a u vremenima krize moramo paziti na svaku kunu. Zato će nam u prvoj fazi na raspolaganju biti lokalne vatrogasne postrojbe, javne vatrogasne postrojbe i dobrovoljna društva koje broje oko 3500 vatrogasaca. Tu su i dodatne snage, a riječ je o oko 500 posebno obučenih gasitelja te još 900 dobrovoljnih vatrogasaca s kontinenta.
Svi su oni prošli propisanu obuku, a u tijeku je osposobljavanje i trenaža koju prolazi oko 800 vatrogasaca na priobalju. S njima ćemo točno znati koji su ljudi pripremljeni i koje ćemo koristiti za prebacivanje letjelicama na požarište. Tu su i sezonski vatrogasci, njih otprilike 1000 koje zapravo planiramo prve aktivirati putem ugovora o djelu.
Iz svega je vidljivo da ćemo za borbu s požarima ovo ljeto imati spremno oko 5000 ljudi. Oni će biti kao jedna postrojba. Razmješteni po cijelom priobalju, uz koordinaciju zajedničkog centra u Divuljama.
Štednjom do boljih rezultata
urple'>
• I nakon kupnje kanadera, ostaju li zemaljske snage i dalje najvažnije?
- Ma, možete imati stotinu kanadera, ali bez vatrogasaca požar nikad nećete ugasiti. Protupožarnim letjelicama požar se priguši, a samo snage na terenu mogu taj posao potpuno završiti. Zračne su snage važne, no vatrogasac je ipak zadnji koji završava taj posao. Sada s dodatnim postrojbama na terenu imamo i jednu dodatnu ozbiljnost na požarištu. Sustav je skuplji na početku, ali je osjetno isplativiji kad se vidi koliko su manje opožarene površine i troškovi intervencija. Ako se zna da samo jedan sat leta kanadera stoji oko 6000 eura, a helikoptera još oko tisuću, svako gašenje bez zračne vatrogasne komponente štedi nam znatan novac. Jednostavno, prebacivanjem dodatnih snaga na otoke i druga posebno osjetljiva područja vatrogasce smo dodatno približili mogućem mjestu nastanka požara i to nam je donijelo osjetno bolje rezultate.
Dovršava se spomenik na Velikom Kornatu
urple'>
• Na mjestu tragične pogibije dvanaest vatrogasaca na Velikom Kornatu dovršava se spomenik. U kojoj fazi su radovi?
- Očekujemo da će radovi biti završeni najranije do kraja svibnja. Izniman je interes vatrogasaca koji žele sudjelovati u gradnji. Spomenik će sigurno biti gotov prije ljetne sezone. Naša interventna postrojba upravo dovršava prilazni put do spomenika nadahnuta tradicionalnim otočnim načinom građenja suhozida, oblikovan kao niz kamenih križeva.
Bojim se da afera Daimler ne zaustavi nove projekte
urple'>
• Kako se u vatrogasnim krugovima komentira afera s Daimlerovim vozilima?
- Radi se o vatrogasnim vozilima koja su nam nedvojbeno bila potrebna. Naglašavam da je riječ o najsuvremenijim vatrogasnim vozilima koja se mogu nabaviti na tržištu. Ako govorimo o ulozi vatrogasaca u tom projektu, naš je zadatak bio iskati potrebe u smislu broja i vrsta vozila. Postoje dokumenti koji definiraju što koja postrojba treba imati od opreme, a na temelju tih pravila došli smo i do podataka što nemamo i koliko i koju vrstu vozila trebamo. Vatrogasci su se još pojavljivali u dijelu u kojem se kontrolira sam kraj proizvodnje. Dvaput godišnje išlo se u kontrolu u proizvodne pogone, te na kraju na svečanost primopredaje. To je sve.
Moram reći, da nemamo danas ta vozila, teško bismo govorili o rezultatima protupožarnih sezona onako kako to sada činimo. Ilustracije radi, od dvjestotinjak novih vozila, lokalna uprava i samouprava dosad su samostalno nabavile tek njih desetak, a to najbolje pokazuje da nam je i ubuduće potrebna slična državna financijska potpora za takve projekte.
urple'>
• Znači, trebate još vatrogasnih vozila?
- Upravo tako. Trebamo ih još barem 200. Mi smo čak pripremili projekt koji uključuje raznovrsnija vozila, među kojima i autodizalice i druge strojeve potrebne pri intervencijama. Strahujem da bi ova afera mogla rezultirati zaustavljanjem ili odgađanjem tog projekata, iako oni s prošlim programom nabave vozila nemaju ama baš nikakve veze.
piše: Mile Franičević Vjesnik
na 01. svibnja 2010 14:03
na 02. svibnja 2010 08:25
na 02. svibnja 2010 15:37
na 02. svibnja 2010 15:47
na 02. svibnja 2010 18:21
na 26. svibnja 2010 23:12